Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
21.09.2018.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 22.09.2018. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player


Intervjui - 2016. godina


Intervju guvernera dr Nikole Fabrisa za Dnevni list Pobjeda, decembar 2016
Link

Intervju guvernera dr Nikole Fabrisa za ND Vijesti, decembar 2016
Link

Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Portal Analitika, decembar 2016.
Link

Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za ND Vijesti, novembar 2016.
Link

Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za ND Vijesti, jun 2016.
Link

Intervju guvernera Milojice Dakića za BANKAR, jun 2016.
Link

Intervju guvernera Milojice Dakića za Pobjedu, maj 2016.
Link

Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Dnevni list Pobjeda, april 2016.
Link

Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Mina-BUSINESS, januar 2016
Link

Intervju guvernera Milojice Dakića za Pobjedu, januar 2016.
Link


Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Dnevni list Pobjeda, decembar 2016

Isplata plata bez doprinosa treba da bude krivično djelo

Ključni rizici u sljedećoj godini dolaze iz fiskalne sfere, na šta je Vlada odgovorila mjerama konsolidacije. To je prvi korak. Sada dolazi mnogo teži korak primjena svih ovih mjera. Ukoliko bi se ostvarila najavljena ušteda od nešto preko tri odsto BDP-a, to bi bilo dovoljno za 2017. Ali, dok god traje izgradnja auto-puta ne možemo očekivati opadanje javnog duga, mada možemo uticati na njegov sporiji rast kazao je u intervjuu Pobjedi dr Nikola Fabris, viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet. U bankarskom sistemu najveći rizik je kretanje loših kredita, ali on ima izrazito opadajući trend. U odnosu na kraj prethodne godine loši krediti su smanjeni za 40,8 miliona eura ili 13,6 odsto i sada čine 10,59 odsto ukupnih kredita. U sklopu ublažavanja ovog problema pripremamo izmjene Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju. Tražićemo od banaka da brže rješavaju problematične kredite, da brže oslobađaju kolaterale, a razmotrićemo i primjenu viših rezervacija za banke koje nijesu dovoljno efikasne kazao je Fabris.

POBJEDA: Koliko realnu sliku daju postojeći indikatori za ocjenu fanansijske stabilnosti?

FABRIS: Postojeći indikatori daju zadovoljavajući pregled sistema sa aspekta finansijske stabilnosti. Ipak, radi sticanja što bolje slike o finansijskom sistemu i veće zaštite bankarskog sistema, u saradnji sa MMF-om zapoćeli smo razvoj novih makroprudencionih indikatora. Njihova primjena će dodatno osnažiti finansijsku stabilnost.

POBJEDA: Da li je tvrdnja da smo upali u dužničku spiralu politička priča ili utemeljena ocjena?

FABRIS: Činjenica je da postoji dio privrede koji je prezadužen i nelikvidan. Prema posljednjim raspoloživim podacima, 15.396 računa je u blokadi sa ukupnim iznosom od 623,4 miliona eura. Ipak, to je samo 19 odsto ukupnog broja računa. Sa druge strane, veći dio privede je znatno unaprijedio likvidnost. Tako su, na primjer, u odnosu na kraj prethodne godine depoziti privrede povećani za 25,3 odsto.

POBJEDA: Koliki je sada rizik od izloženosti zaduženosti prema dolaru?

FABRIS: Ključna izloženost vezana je za kredit za izgradnju auto-puta. Imamo ugovoreni grejs period od šest godina, pa tek onda počinje otplata duga, koja traje 14 godina. Kurs dolara u tom periodu će uticati na otplatu, a ne tekuće, ili kretanje kursa dolara u 2017. ili 2018. U pitanju je isuviše dugačak period da bi se mogla dati pouzdana prognoza.

POBJEDA: CBCG je predložila Vladi i parlamentu da donesu zakon koji će isplatu plata bez poreza i doprinosa tretirati kao krivično djelo, što je jednom odbijeno. Sta očekujete sada?

FABRIS: U sklopu preporuka za vođenje ekonomske politike, Vladi smo predložili izmjenu regulative da se isplata zarada bez isplate poreza i doprinosa tretira kao krivično djelo. Očekujemo da će Vlada prihvatiti naše stanovište da bi implementacija ove preporuke doprinijela većoj poreskoj disciplini i boljoj naplati fiskaliteta. Veoma je loša praksa donošenje zakona bez prethodne procjene fiskalnog uticaja i to se ne smije ponavljati. To je pokazalo donošenje nekoliko zakona u prethodnom periodu.

POBJEDA: Očekujete li da banke ispoštuju preporuke CBCG i povećaju kreditiranje privrede i svaka od njih kroz ,,podgorički model spasi makar po jednog većeg klijenta?

FABRIS: U saradnji saUdruženjem banaka sada radimo na izmjenama i dopunama Zakona 0 dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju kojim bi se njegova primjena produžila za još godinu. Želimo da damo više vremenabankama da ispoštuju ovu našu preporuku, a ubijedeni smo i daje ova preporuka u najboljem interesu banaka.

POBJEDA: Očekujete li značajniji pad kamata, jer se svi slažu daje na sceni simbolično smanjenje koje prati povećanje i uvodenje novih naknada, taksi...?

FABRIS: Ne bih se složio da je u pitanju samo simbolićno smanjenje kamatnih stopa. Iako su kamatne stope i dalje više od poželjnognivoa, jasno je vidljiv trend pada. U posljednjoj godini efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa je niža za 1,14 procentnih poena, a u posljednje dvije godine ona je niža za 1,63 procentna poena.Takođe, prvi put od kada pratimo kretanje kamatnih stopa, efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite je pala ispod sedam odsto (6,97 odsto). Oćekujemo i nastavak ove tendencije u 2017. Na to ukazuje i naša anketa koju sprovodimo kvartalno, gdje 13 banaka očekuje pad kamatnih stopa u narednom periodu, samo dvije isti nivo, a nijedna ne očekuje rast.

POBJEDA: Ima li banke u sistemu kojaje u ozbiljnim problemima?

FABRIS: U svim ekonomijama imamo banke koje su bolje i koje su lošije. CBCG sprovodi podjednako kontrolu nad svim bankama u sistemu i u zavisnosti od uočenih nepravilnosti ili poremećaja izriče mjere za njihovo otklanjanje.

POBJEDA: Ima li najava za ulazak novih banaka, izlazak neke ili spajanje?

FABRIS: U ovom trenutku nemamo zvaničnih zahtjeva za tako nešto.


Nema nove globalne bankarske krize

POBJEDA: Koliko je ozbiljan rizik izbijanja nove globalne bankarske krize?

FABRIS: Cilj implementacije Bazela III je da se poveća otpornost bankarskog sistema na različite vrste šokova. U sklopu toga su i kapitalni zahtjevi koji bi trebalo da omoguće bankama da se lakše odupru svim potencijalnim negativnim šokovima. Sadašnji razvoj bankarskog sistema ne ukazuje da bi u bliskoj budućnosti moglo doći do globalne bankarske krize. Ipak, na nivou individualnih zemalja ne mogu se isključiti veći ili manji ,,potresi u bankarskom sistemu.


Faktoring i lizing kontrolisaće CBCG od kraja 2017. godine

POBJEDA: U kom dijelu se pripremaju promjene za faktoring, lizing, MFI i kada ih možemo očekivati?

FABRIS: U toku je izrada nove zakonske regulative. Ključne izmjene će se odnositi na to što će faktoring i lizing kompanije biti regulisane posebnim zakonom i što bi CBCG trebalo da bude zadužena za njihov nadzor. Usvajanje ove regulative će zavisiti od dinamike rada parlamenta, a trebalo bi ga očekivati krajem sljedeće godine.


Rezultat kontrole primjene ,,švajcarca" još tajna

POBJEDA: Kakav je rezultat dosadašnjeg nadzora nad primjenom Zakona o konverziji kredita u CHF u EUR?

FABRIS: CBCG je tokom decembra izvršila kontrolu primjene ovog zakona u Addico banci i privrednom društvu HETA. Kontrola u banci je obuhvatila obračun otplaćenih kredita prije stupanja na snagu zakona. Kod HETE cilj kontrole je bio utvrđivanje postupanja tog privrednog društva u pravcu konverzije i novog obračuna otkupljenih kredita kod Addico banke. Rezultate kontrole CBCG ne saopštava javno, jer izvještaj ima povjerljiv karakter. O rezultatima kontrole CBCG će dostaviti poseban izvještaj Skupštini, kako je utvrđeno zakonom i odlukom o nadzoru njegove primjene.



Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za ND Vijesti, decembar 2016

Ekonomija će rasti, kamate padati

Među ključnim problemima sa kojima će se suočavati crnogorska ekonomija u ovoj godini su obezbjeđivanje dovoljno novca za održavanje tekuće budžetske potrošenje, oživljavanje kreditne aktivnosti banaka prema privredi i dalje snižavanje nivoa loših kredita, kazao je u intervjuu Vijestima viceguverner Centralne banke za finansijsku stabilnost i platni promet Nikola Fabris.

On očekuje da će se i u 2017. godini nastaviti trend pada kamatnih stopa i ocjenjuje da iz tog razloga nema potrebe da se donosi zakon kojima bi se one ograničile, dok procjenjuje da će ekonomija rasti po stopi oko četiri odsto.

Fabris je naglasio da strategiju za upravljanje javnim dugom treba donijeti do kraja marta ove godine i zakonski promijenti rok da se javni dug vrati na nivou od 60 odsto BDP-a u roku od 10, a ne pet godina kako je sada predviđeno.

Koji su kljucni problemi sa kojima će se crnogorska ekonomija suočiti naredne godine?

Kao ključne izazove naveo bih sprovođenje fiskalne konsolidacije, obezbjeđivanje dovoljno novca za tekuće finansiranje budžetske potrošnje, oživljavanje kreditne aktivnosti banaka (naročito prema privredi), dalje snižavanje nivoa loših kredita, kao i ublažavanje problema kod nelikvidnog dijela privrede.

Predložili ste Vladi da kreira program za smanjenje nelikvidnosti privrede. Da CBCG kreira program, šta bi on sadržao?

S obzirom da je u pitanju izuzetno kompleksno pitanje koje zahtijeva i veliki prostor za elaboraciju i učešće velikog broja institucija, fokusiraću se na ono što ćemo mi pokušati da uradimo sa aspekta nadležnosti CBCG. Mi smo u završnoj fazi priprema i izmjena dopuna Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju koji bi trebalo da pruži novi zamajac u rješavanju problema nelikvidnih preduzeća. Uz to, u saradnji sa bankama radićemo na mogućnostima bržeg oslobađanja kolaterala u ušlo vima kada je značajan dio kredita otplaćen.

Ipak, na kraju bih naveo da se problem nelikvidnosti odnosi na manji dio privrede (u ovom trenutku imamo 15.396 blokiranih računa, što je 19 odsto od ukupnog broja računa), dok je ostatak privrede u odnosu na kraj prethodne godine povećao svoje depozite za 25,3 odsto, što znači da je njihova likvidnost poboljšana.

Kako ocjenjujete kretanje kamatnih stopa u godini iza nas i ima li prostora za njihovo sniženje u ovoj godini godine?

Mi imamo evidentnu tendenciju pada kamatnih stopa. U posljednjih godinu dana efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa je niža za 1,14 procentnih poena, a u posljednje dvije godine ona je niža za 1,63 procentna poena. Očekujem da će se pomenuta tendencija nastaviti i u narednom periodu. Na to ukazuje i naša anketa koju sprovodimo kvartalno među bankama i ona ukazuje da 13 banaka očekuje pad kamatnih stopa u 2017. godini, samo dvije isti nivo, a nijedna ne očekuje rast. Sa druge strane, i opšti ambijent podstiče pad kamatnih stopa. Sa jedne strane imamo pojačanu konkurenciju na domaćem bankarskom tržištu, a sa druge strane imamo trend pojeftinjenja izvora sredstava (pad pasivnih kamatnih stopa i negativne vrijednosti referetnih kamatnih stopa poput euribora).

Zašto nijeste preporučili Vladi da utvrdi Zakon o ograničavanju kamatnih stopa, a što je CBCG predlagala proteklih godina?

U odnosu na trenutak kada smo predlagali to rješenje situacija se značajno izmijenila. U posljednjih godinu dana efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa je niža za 1,14 procentnih poena, a u posljednje dvije godine ona je niža za 1,63 procentna poena. Mi očekujemo i nastavak te tendencije u 2017. godini. Stoga smatramo da u ovom trenutku nema potrebe za donošenjem pomenutog zakona, ali ćemo pažljivo pratiti situaciju i u slučaju neželjenih kretanja reagovaćemo pravovremeno.

Koja je vaša procjena o rastu crnogorske ekonomije u 2017. godini i na čemu je temeljite?

Tokom 2016. godine imali smo veliki rast uvoza i sporiji tempo realizacije projekta autoputa, zbog težnje da se zadovolje najviši tehnički standardi gradnje. To su dva ključna faktora redukcije stope rasta u prošloj godini. Shodno tome, realno je očekivati da će se pozitivni uticaji intenzivne gradnje autoputa i njegovih multiplikativnih efekata na druge sektore, više efektuirati na rast BDP-a u 2017. godini. Rastu ekonomije u ovoj godini doprinijeće i gradnja objekata turističkog i energetskog karaktera, kao i stabilizacija i obnavljanje proizvodnje u industriji, te povećanje poljoprivredne proizvodnje u funkciji redukcije uvoza. Prema tome, možemo očekivati da će se stopa ekonomskog rasta u 2017. godini kretati oko četiri odsto.

Gdje bi država ove godine trebalo da pozajmi novac za potrebe finansiranja budžetske potrošnje? Da li će kamate za zaduživanje na međunarodnom tržištu biti veće?

Finansijska tržišta su vrlo promjenljiva i teško je prognozirati kretanja na njima i u kratkom roku. Ipak, ne očekujemo značajniju promjenu kamatnih stopa. U trenutku kada se bude vršilo zaduživanje potrebno je razmotriti sve alterantivne izvore i njihove cijene. Svakako, najpovoljnija situacija bi bila ako bismo mogli dobiti garanciju Svjetske banke za dio duga, o čemu će se pre-
govarati tokom ove godine.

Da li će kredit za autoput povećati javni dug više nego što se očekuje, s obzirom na rast dolara?

Mi imamo ugovoreni grejs period od šest godina, pa tek onda počinje otplata duga koja traje 14 godina. Kurs dolara u posmatranom periodu će uticati na otplatu, a ne tekuće kretanje kursa dolara ili kretanje kursa dolara u 2017. ili 2018. godini. U pitanju je isuviše dug period da bi se mogla dati bilo kakva pouzdana prognoza.


Javni dug se može smanjiti, ali ne u roku od 5 već za 10 godina

Preporučili ste donošenje strategije za upravljanje javnim dugom za koji ste ocijenili da te biti u naredne četiri godine van zakonskih kriterfjuma. U kojem roku treba donijeti tu strategiju i šta bi ona trebalo da sadrži?

Smatramo da je tu strategiju potrebno donijeti što prije, a najkasnije tokom prvog kvartala naredne godine. Mi smo predložili čitav set mjera.

Nužno je pritagođavanje zarada deficitu/suficitu tekuće potrošnje, revidiranje socijalnih zakona, nastaviti aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, kao i smanjiti neproduktivnu potrošnju u budžetu. Takođe, potrebno je povećati akcize na mineralna ulja kako bi se stvorili dodatni prihodi budžeta, a čiji dio bi se koristio za potrebe izgradnje autoputa. Struktura rashoda budžeta treba da odražava razvojne prioritete u državi i da prati dimamiku ostvarenja prihoda.

Smanjenje rizika i fiskalna stabilnost mogu biti ostvareni samo uz uravnoteženi budžet tekuće potrošnje, dok se potencijalni deficit može planirati samo za razvojne projekte i otklanjanje uskih grla u privredi. Potrebno je povećati redovnost u izmirivanju i efikasnost u naplaćivanju svih javnih prihoda, a posebno izmirivanju doprinosa za socijalno osiguranje sa ciljem postizanja veće discipline u ovom domenu potrebne su izmjene i dopune Krivičnog zakonika. Uz to, rok u kome bi se vratio nivo javnog duga na 60 odsto BDP-a izmjenom zakonske regulative treba produžiti sa 5 na 10 godina. Jedan značajan dio ovih mjera je usvojila Vlada i proslijedila ih parlamentu koji ih je usvojio krajem prošle godine.



Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Portal Analitika, decembar 2016

Sprovođenje Vladinih mjera izazov, vidjećemo treba li dodatnih rezova

Viceguverner Nikola Fabris izjavio je da će nakon što Vladine mjere za konsolidaciju finansija počnu da se primjenjuju “biti jasno da li će biti dovoljne ili će se morati pribjeći još nekim rezovima”.

On je u intervjuu za Portal Analitika, kazao da je ideja o osnivanju Razvojne banke, što je predlagala opozicija tokom predizborne kampanje dobra, ali da je za njeno osnivanje potreban značajan kapital, koji u ovom trenutku nemamo.

Dodaje da bi, zato, bilo realnije da se povećaju raspoloživa sredstva Investiciono-razvojnog fonda. Fabris je najavio da će CBCG će nastojati da podstiče banke da povećaju kreditnu aktivnost i da će u tom smislu razmotriti sniženje stope obavezne rezerve i eventualne druge podsticajne mjere.

ANALITIKA: Vlada je usvojila predlog Budžeta za narednu godinu, predložila smanjenje zarada funkcionerima za 8% i smanjenje naknada majkama sa troje djece, predložila uvođenje akciza na mineralna ulja… Sa jedne strane, te mjere su oštro kritikovane, dok se sa druge strane čuju ocjene da neće biti dovoljne za konsolidaciju finansija. Da li mislite da će ovo sve biti dovoljno, da bi budžet naredne godine bio održiv?

FABRIS: Većina ovih mjera je na fonu onoga što je CBCG predlagala u Preporukama za vođenje ekonomske politike. Sada ostaje izazov da se one implementiraju. Tokom godine je potrebno pratiti njihove rezultate i onda razmotriti da li je potrebna njihova modifikacija ili eventualno uvođenje novih mjera.

ANALITIKA: Da li je visok javni dug najveći problem crnogorske ekonomije?

FABRIS: Svakako da je u pitanju najveći izazov sa kojim ćemo se suočiti u narednom periodu.

ANALITIKA: Koliko nas je koštalo to što nije intezivirana izgradnja auto puta, imajući u vidu kredit koji smo uzeli, i prihodi po drugim osnovama koji su se očekivali?

FABRIS: U pitanju je pomjeranje vremenske dinamike, jer ono što nije realizovano ove godine, ostvariće se u narednim godinama, tako da će tada biti ostvareni pomenuti prihodi.

ANALITIKA: Kako naplatiti visok poreski dug? Da li je dobro rješenje reprogram na pet godina po uzoru na estonski model?

FABRIS: Treba imati u vidu da je jedan dio poreskog duga trajno nenaplativ, prije svega zbog toga što jedan broj preduzeća koja imaju poreski dug više ne postoje. Mi smo u preporukama Vladi za sprovođenje ekonomske politike predložili čitav set mjera u ovom segmentu. Sugerisali smo da se unaprijedi sistem obračuna i naplate poreskog duga uz njegova stalna poboljšanja.

Potrebno je reprogramiranje i restrukturiranje duga saglasno dobroj bankarskoj praksi za solventna privredna društva, poštujući pravila državne pomoći. Treba kreirati mehanizme za sprečavanje dodatnog povećanja duga. Sugerisali smo snaženje tehničkih i administrativnih kapaciteta Poreske uprave, pri čemu je od ključnog značaja usvajanje manje komplikovanih i transparentnijih administrativnih procedura, obuka i osposobljavanje osoblja odgovornog za naplatu poreskih  prihoda, uključujući i osposobljavanje u dijelu analize finansijskih izvještaja poreskih obveznika – pravnih lica (u smislu poznavanja Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja), te kreiranje jednostavnog i djelotvornog sistema administrativnih kazni, koje bi se mogle određivati brzo i automatski.

ANALITIKA: Kako povećati zaposlenost? Danas više od 10.000 visokoškolaca čeka posao. Da li CBCG predlaže bilo kakve mjere u tom smislu? Ima li prostora za neke podsticaje, posebno na sjeveru, refundiranje poreza i doprinosa za novozaposlene?

FABRIS: Aktiviranje krupnih investicionih projekata, u narednom periodu, će dovesti do rasta zaposlenosti. Mi smo predložili puno mjera u domenu podsticanja zaposlenosti počevši od promjena u obrazovnom sistemu koje bi trebalo da kreiraju konkurentnu radnu snagu, supstituciju strane radne snage domaćom radnom snagom, podsticaje za zapošljavanje u nerazvijenim regionima, povećanje sredstava za realizaciju aktivnih mjera zapošljavanja koje sprovodi Zavod za zapošljavanje, intenziviranje saradnje obrazovnog sistema, institucija tržišta rada i poslodavaca, do velikog broja mjera usmjerenih na unapređenje institucionalnog ambijenta i povećanja konkurentnosti privrede koje bi rezultirale rastom zaposlenosti.

ANALITIKA: Tokom predizborne kampanje čuli smo razne predloge od strane opozocije. Svi su, međutim, istakli da je neophodno osnivanje Razvojne banke. Da li mislite da je to dobro rješenje?

FABRIS: Mislim da je ideja dobra, ali problem je u sprovodivosti iste. Naime, za osnivanje Razvojne banke potreban je značajan kapital, koji u ovom trenutku nemamo.
Predlozi da se za to iskoriste depoziti državnog sektora su nesprovodivi, jer su u pitanju kratkoročni izvori, a za funkcionisanje Razvojne banke potreban je dugoračan kapital. Stoga mislim da bi bilo realnije da se povećaju raspoloživa sredstva Investiciono-razvojnog fonda.

ANALITIKA: Štednja građana i privrede u poslovnim bankama je na rekordno visokom nivou, što znači da novca ima, kamatne stope padaju. Pa, ipak, sve to ne prati kreditna aktivnost. Može li CBCG bilo što uraditi po tom pitanju i da li je formiranje Razbojne banke rješenje?

FABRIS: Što se tiče Razvojne banke, kao što sam već napomenuo, mislim da njeno osnivanje u datim okolnostima nije realno. Svakako, da je pad kamatnih stopa dobra tendencija čiji nastavak očekujemo i tokom sledeće godine, koji će doprinijeti većem stepenu atraktivnosti kredita. U ovoj godini imamo poboljšanje ovog indikatora, jer je prema poslednjim raspoloživim podacima nivo odobrenih kredita u odnosu na kraj prethodne godine povećan za 59,8 miliona eura ili 2,5%. Ipak, CBCG će nastojati da podstiče banke da povećaju kreditnu aktivnost (razmotrićemo sniženje stope obavezne rezerve i eventualne druge podsticajne mjere), ali treba imati u vidu da je kreditna politika u nadležnosti poslovnih banaka.

ANALITIKA: Država se zadužila na domaćoj berzi 80 miliona eura. Da li mislite da ima prostora da se na isti način zadužuju i kompanije?

FABRIS: Mislim da postoji mogućnost, ali samo za one kompanije koje su visoko likvidne, koje duži niz godina ostvaruju profit i koje su prepoznate kao uspješne. Činjenica da se država zadužila na berzi u iznosu od 80 miliona može navesti na pogrešan zaključak ukoliko se ne sagleda činjenica da su glavni povjerioci bile banke.

Naime, treba imati u vidu da je likvidnost tržišta kapitala značajno niža od likvidnosti bankarskog sistema, tako da su u pitanju ograničena finansijska sredstva.



Intervju
viceguvernera dr Nikole Fabrisa za ND Vijesti, novembar 2016.

Loši krediti još otežavaju rast

Za dugoročno povećanje profitabilnosti banaka potrebno je rješavanje problema loših kredita i smanjenje nivoa operativnih troškova banaka, ocijenio je za Vijesti viceguvemer Centralne banke (CBCG) za finansijsku stabilnosti i platni promet Nikola Fabris.

Vijesti su Fabrisa pitala na koji način se dugoročno može povećati profitabilnost bankarskog sektora i kako komentariše stav Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske komisije (EK) koje su u posljednjim izvještajima ukazale da je crnogorski bankarski sektor niskoprofitabilan. Ocijenjeno je da su crnogorske banke ranjive zbog stranih izvora finansiranja.

Za dugoročno povećanje profitabilnosti banaka potrebno je rješavanje problema loših kredita (ta mjera kratkoročno posmatrano može uticati na smanjenje profita) i smanjenje nivoa operativnih troškova banaka. Rast profita se može tražiti i u uvođenju novih usluga ili širenju postojećih, poput elektronskog bankarstva, investicionog bankarstva... kazao je Fabris.

On je objasnio da je ranjivost zbog stranih izvora finansiranja bila prisutna neposredno prije izbijanja globalne finansijske krize i u prvih nekoliko godina nakon izbijanja globalne finansijske krize.

Strani krediti banaka danas su značajno smanjeni i oni su iznosili 202 miliona eura na kraju trećeg kvartala ove godine. Predstavljaju manje od 10 odsto ukupno odobrenih kredita. Uz to, oni su niži 75 odsto u odnosu na maksimalni nivo koji je bio prisutan na kraju 2008. godine (830 miliona eura). S obzirom na to da se posljednjih nekoliko godina bankarski sektor stabilizovao, započet je trend razduživanja, odnosno smanjivanja stranih kredita, rekao je Fabris.

Bankarski sektor je iskazao dobit od 23,7 miliona eura na kraju septembra ove godine. Fabris ocjenjuje da je to značajan napredak u odnosu na prethodne godine.

Kada su u pitanju pokazatelji profitabilnosti, prinos na prosječnu aktivu iznosio je 0,89 odsto, a prinos na prosječni kapital 6,6 odsto na kraju septembra, naveo je Fabris.

On je dodao da je deset od 15 banaka imalo pozitivan rezultat poslovanja.

Vijesti su tražile komentar u vezi stavova EBRD i EK od Udruženja banka (UBCG). Objašnjeno je da za sada ne mogu odgovoriti na pitanja, jer zvanično još nije došlo do promjene na mjestu generalnog sekretara udruženja, te da bi to trebalo da se završi u narednih desetak dana.

Za novog generalnog sekretara udruženja izabran je Bratislav Pejaković umjesto Mirka Radonjića koji ide u penziju.

Rezultati lošiji jer su iz juna, približavanje EU smanjuje profit

Fabris je objasnio da su EBRD i EK analize bazirali na podacima sa kraja juna koji su uobičajeno slabiji zbog sezonskog efekta.

Na primjer, profit banaka na kraju septembra viši je za 66 odsto u odnosu na kraj juna, naglasio je Fabris.

Iz bankarskog sektora su Vijestima nezvanično kazali da postoje banke koje dobro zarađuju, a postoje i one sa gubicima.

Tačno je da smo ranjivi zbog izvora finansiranja. Uz to, mogu reći da postoji bojazan da će nam u narednom periodu biti još niža profitabilnost zbog sve strožih standarda koji stupaju na snagu našim približavanjem EU propisima", rekao je sagovornik Vijesti. U bankarskom sektoru su pesimisti što se tiče povećanja profitabilnosti banaka.

Mislim sada da to nikoga toliko i ne tangira i da je stav javnosti negativan prema bankama, tako da ne vidim nastojanja donosioca odluka da se bankama olakša poslovanje i time poveća profitabilnost, kazao je sagovornik Vijesti.



Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za ND Vijesti, jun 2016.

Veze sa EU mogu biti rizične za CG

Velika Britanija nije značajan spoljnotrgovinski partner Crne Gore, ali rizik za crnogorsku ekonomiju nosi negativan uticaj breksita na EU, ocijenio je viceguverner Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris. On je podsjetio na visok stepen povezanosti crnogorske ekonomije sa ekonomijom EU i preko robnih i preko finansijskih tokova.

Za Crnu Goru kao ozbiljnog kandidata od velikog značaja je i šta će se dešavati sa daljim procesom pristupanja EU. Prognoze su vrlo različite i idu od toga da će EU sada biti zaokupljena samom sobom i da će ovaj proces otići u zapećak, do prognoza da će EU svoje jačanje vidjeti kroz ubrzano širenje novim zemljama. U svakom slučaju potrebno je da Crna Gora nastavi sa reformama i ispunjavanjem obaveza iz pregovaračkih poglavlja, rekao je Fabris Vijestima.

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku teško je pouzdano prognozirati šta će se dešavati u narednom periodu i stiče se utisak da je odluka glasača u Britaniji bila iznenađenje za sve.

Evidentno je da ulazimo u jedan globalni period neizvjesnosti. Stoga nije iznenađujuće i što su lideri EU tražili od Britanije da što prije napusti EU, kalco bi se smanjila neizvjesnost, kazao je Fabris.

»Na nove okolnosti prva su, kako je podsjetio, reagovala finansijska tržišta, tako da su pali berzanski indeksi na većini svjetskih berzi, dan nakon referenduma. Funta je drastično pala i našla se na najnižem nivou u posljednjih 30 godina.

Takođe, došlo je i do manjeg pada vrijednosti eura. Istovremeno je došlo do skoka vrijednosti zlata, jer su ulagači preferirali sigurnost u uslovima povećane neizvjesnosti, naveo je Fabris. Dodaje da su prognoze da će, barem kratkoročno, najveće posljedice osjetiti Britanija značajno usporiti rast do ulaska u recesiju.

Kao rizici za Britaniju mogu se navesti odliv kapitala, odlaganje investicija, pad izvoza, pad vrijednosti akcija britanskih firmi i poremećaji na finansijskom tržištu. Očekivanja su da će u Britaniji najviše biti pogođeni avionska industrija, stanogradnja, izvozni sektor i finansijske institucije. Banka Engleske je u cilju ublažavanja krize najavila značajno upumpavanje novca, kazao je Fabris.

Ovakva događanja ukazuju, kako je dodao, da se može očekivati novo usporavanje ekonomskog rasta u EU i ekonomijama koje su u većoj mjeri povezane sa Britanijom. Očekuje se i da će investitori smanjiti ulaganje u instrumente duga zemalja EU, da će biti smanjena njihova sklonost za preuzimanjem rizika, kao i dodatne teškoće u funkcionisanju finansijskih tržišta.

Priliv SDI iz Britanije za tri godine 3,3%

Fabris je naveo da je priliv stranih direktnih investicija iz Velike Britanije u Crnu Goru iznosio 3,9 miliona eura u prvih pet mjeseci ove godine.

U posljednje tri godine prosječan priliv je iznosio oko 19 miliona eura, što je 3,3 odsto ukupnog. Takođe, Britanija nije u grupi značajnih spoljnotrgovinskih partnera Crne Gore. Prošle godine robni izvoz u Veliku Britaniju je iznosio 5,5 miliona eura, što je bilo 1,7 odsto ukupnog robnog izvoza. Sa druge strane, robni uvoz iz Britanije je iznosio 12,1 milion eura ili 0,7 odsto ukupnog crnogorskog robnog uvoza. Učešće Velike Britanije u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne Gore periodu 2005 2015. godine iznosilo je svega jedan odsto, kazao je Fabris.



Intervju guvernera Milojice Dakića za BANKAR, jun 2016.

Nedavno ste predvodili delegaciju Centralne banke Crne Gore na proljećnom zasijedanju Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Koje su to ključne ocjene i poruke sa tih sastanaka?

Na sastanku je razgovarano o novom trogodišnjem Partnerskom okviru i zajednički su definisani sljedeći prioriteti: povećanje otpornosti Crne Gore na šokove, smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti, kao i razvoj privatnog sektora. Očekuje se formalno usvajanje Partnerskog okvira, nakon čega će uslijediti izbor konkretnih projekata koji će doprinijeti ostvarivanju definisanih prioriteta. 

Novim Partnerskim okvirom IFC-a planiraju se investicije u Crnoj Gori u rasponu od 40 do 80 miliona USD-a, i to za razvoj privatnog sektora u oblasti održivog turizma, infrastrukture i projekata agrobiznisa koji su u vezi s turizmom. Pored toga što će IFC investirati sredstva za poboljšanje pristupa finansijskim sredstvima za mikro, mala i srednja preduzeća, istom će doprinijeti i MIGA, kroz odobravanje potencijalnih garancija za sredstva Investiciono - razvojnog fonda, usmjerena na poboljšanje pristupa finansijskim sredstvima malom i srednjem biznisu.

Član ste Savjeta za finansijsku stabilnost. Koji se ključni izazovi očekuju u narednom periodu za očuvanje finansijske stabilnosti u Crnoj Gori?

U prethodnom periodu, unaprijeđena je stabilnost bankarskog sektora i ukupnog finansijskog sistema. Bankarski sektor, kao ključni sektor finansijskog sektora Crne Gore je stabilan i likvidan. Ostali sektori finansijskog sistema ne predstavljaju prijetnju finansijskoj stabilnosti. U narednom periodu, ključni izazov predstavljaće nastavak trenda sniženja loših kredita u bankarskom sistemu.

Kako napreduje uskladjivanje bankarskih propisa u postupku pristupanja EU?

Centralnoj banci predstoji značajan i izuzetno obiman  posao na usklađivanju zakonske  i podzakonske regulative  iz oblasti bankarstva  sa novim zakonodavstvom Evropske unije (tzv. Bazel III). Evropska unija je usvojila novi paket propisa (Direktiva 2013/36/EU - CRD IV i Uredba (EU) 575/2013 - CRR), koji je počeo da se primjenjuje od 1. januara 2014. godine i čija je puna implementacija  obavezna do 1. januara 2019. godine. Saglasno ovim propisima, sve banke moraju ispunjavati propisane kapitalne zahtjeve i posjedovati odgovarajući zaštitni kapital i protivciklički kapital, kako bi se obezbijedilo da tokom perioda uspješnog poslovanja akumuliraju dovoljno kapitala kojim bi mogle pokriti gubitke u slučaju krize, a moraju ispunjavati i odgovarajuće likvidnosne zahtjeve.

U okviru Centralne banke formirana je radna grupa koja je počela sa radom na pripremi novog Zakona o bankama,  kao osnovnog zakonskog propisa iz kojeg će proizaći i obaveza usvajanja seta podzakonskih akata za sprovođenje tog zakona. Očekujemo da  u okviru tvining projekta za regulatore finansijskog sistema, čija realizacija treba da počne uskoro, dobijemo adekvatnu stranu ekspertsku pomoć za pripremu ove regulative, što bi trebalo da doprinese bržem okončanju ovih planiranih regulatornih aktivnosti.

Pored navedenog, Centralnoj banci predstoji priprema odgovarajuće nove zakonske regulative kojom će se implementirati propisi Evropske unije koji se odnose na uspostavljanje okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija (Direktiva 2014/59/EU - tzv. BRRD direktiva). BRRD direktivom reguliše se sprječavanje bankarskih kriza i obezbjeđuje sanacija banaka, dok se njihov uticaj na realni sektor i javne finansije istovremeno svodi na najmanju moguću mjeru.

Poznate agencije Standard and Poor’s i Moody’s su nedavno snizile kreditni rejting Crne Gore. Koliko se to realno može odraziti na poslovanje naših banaka i koje su posljedice po državu u cjelini?

Više puta je do sada istaknut stav CBCG da je metodologija ocjenjivanja kreditnog rejtinga agencija vrlo nejasna i netransparentna. Poređenjem performansi zemalja sa sličnim kreditnim rejtingom uočili smo da zemlje koje imaju lošije makroekonomske performanse, imaju bolji rejting.

Svakako, lošiji izgledi koji su ocjenom dati mogu da utiču na zaduženje države. Međutim, iz našeg višegodišnjeg iskustva pokazalo se da na uslove zaduživanja mnogo više utiču uslovi na finansijskom tržištu, nego samo kreditni rejting. Naime, u periodu kada smo imali najbolji kreditni rejting naše zaduživanje je bilo najskuplje, zbog nepovoljnih uslova na finansijskim tržištima.

Što po Vašem mišljenju motiviše strane investitore da otvaraju banke kod nas?

U proteklom periodu, strani investitori su pokazali veliko interesovanje za bankarski sektor u Crnoj Gori. Na kraju prvog kvartala tekuće godine, kapital koji potiče iz ino izvora činio je 80,52% ukupnog kapitala banaka.

Na veliko interesovanje banaka utiče više razloga. Ja bih istakao povoljan ambijent, liberalan sistem, očekivani brži rast ekonomije u narednom periodu, progres u pristupanju EU. Takođe, veoma je značajan dolazak poznatih stranih privrednih subjekata, koji motiviše i banke iz tih zemalja da otvaraju banke u Crnoj Gori. Na taj način, osigurava se da tok kapitala iz tih zemalja ide preko njihovih banaka. Na kraju dodao bih da je prema ocjeni publikacije „Doing business“, Svjetske banke, prema indikatoru koji ocjenjuje bankarski ambijent, Crna Gora rangirana 7. u svijetu.

Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u bankarskom sektoru Crne Gore, sa posebnim osvrtom na finansijske rezultate banaka na kraju prvog kvartala ove godine ?

U proteklom periodu tekuće godine, bankarski sektor, koji čini 15 banaka, karakterišu pozitivna kretanja ključnih pokazatelja poslovanja. Tako rast bilježe krediti, depoziti, kapital, profitabilnost, dok smanjenje karakteriše nekvalitetne kredite i kamatne stope, što, takođe, predstavlja pozitivnu promjenu.
 
Tako su na kraju prvog kvartala, u odnosu na isti period prethodne godine, ukupni krediti povećani za 1,4%. Istovremeno, novoodobreni krediti su tokom prva tri mjeseca ove godine bili viši za 31% u odnosu na isti period prethodne godine. Na godišnjem nivou depoziti su povećani za 12,8%, a ukupan kapital za 5,1%. Koeficijent solventnosti na agregatnom nivou iznosio je 15,74%, što je iznad zakonom propisanog minimuma (10%).

Istovremeno, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite snižena je za 0,79 procentnih poena, a na novoodobrene kredite za 0,90 procentnih poena. Na nekvalitetne kredite na kraju prvog kvartala odnosilo se 11,99% ukupnih kredita. Oni su iznosili 284,7 miliona eura i smanjeni su za 84,6 miliona eura ili 23% u jednogodišnjem periodu.

Bankarski sektor je prvi kvartal završio sa pozitivnim finansijskim rezultatom koji je na agregatnom nivou iznosio 6,6 miliona eura. Posmatrano po bankama, pet banaka je iskazalo negativan finansijski rezultat. Prinos na prosječnu aktivu (ROA) na agregatnom nivou na kraju prvog kvartala tekuće godine je pozitivan i iznosi 0,76%, dok je u istom periodu prethodne godine iznosio 0,30%. Istovremeno, prinos na prosječni kapital banaka na agregatnom nivou iznosi 5,72%, dok je u istom periodu prethodne godine iznosio 2,05%.

Koji su to najveći izazovi sa kojima će se suočiti banke u narednom periodu?

Pokazatelji koji su predstavljali ključne izazove iz prethodnog perioda relativno su poboljšani – smanjen je nivo nekvalitetnih kredita i kamatnih stopa. Istovremeno je došlo i do rasta kreditne aktivnosti (iako ne zadovoljavajućeg) i pozitivnog finansijskog rezultata. I pored toga, izazov u narednom periodu predstavlja dalje smanjenje nekvalitetnih kredita i oživljavanje kreditne aktivnosti.



Intervju guvernera Milojice Dakića za Pobjedu, maj 2016.

Najteže bi nas pogodio šok u turizmu i investicijama

Šok za crnogorsku ekonomiju predstavlja sve što može da ima negativan uticaj na kretanje BDP-a. Crna Goraje zato najosjetljivija na šokove koji negativno utiču na turizam i priliv kapitala, odnosno stranih direktnih investicija kazao je u intervjuu Pobjedi guverner Centralne banke Milojica Dakić.

Kao mala otvorena ekonomija, pored internih, Crna Gora je snažno izložena eksternim šokovima kaže guverner odgovarajući na pitanje na koje šokove je naša ekonomija najranjivija, što je bila i tema prilikom nedavnih sastanaka Dakića u Vašingtonu sa predstavnicima Svjetske banke i MMF.

POBJEDA: Na sastancima u Svjetskoj banci zajednički je dogovoreno da osnovni pravci buduće saradnje treba da budu usmjereni na povećanje otpornosti Crne Gore na šokove, smanjenje nezaposlenosti i razvoj privatnog sektora. Koje mjere su iz SB preporučili da bi se postigli ovi ciljevi?

DAKIĆ: U završnoj fazi je izrada dokumenta trogodišnjeg Partnerskog okvira Svjetske banke i Crne Gore. Ovim dokumentom biće definisani oblici podrške Svjetske banke Crnoj Gori, ciljevi koje treba ostvariti, kao i preporučene mjere u svim oblastima ekonomske politike da bi se ostvarili zacrtani ciljevi.

POBJEDA: Na sastancima u Vašingtonu ste ocijenili da loši krediti sada više nijesu sistemski, već individualni problem. Na osnovu čega ste to procijenili i koliki je trenutno iznos ovih kredita?

DAKIĆ: Na kraju 2015. nekvalitetni krediti iznosili su 299,9 miliona eura i činili su 12,6 odsto ukupnih kredita. Tokom prva tri mjeseca ove godine zabilježen je dalji pad nekvalitetnih kredita na agregatnom nivou. Na kraju marta nekvalitetni krediti su iznosili 284,7 miliona eura, što je bilo za 15,1 milion eura manje nego na kraju prethodne godine. Istovremeno, učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima smanjeno je za 0,6 procentnih poena i na kraju marta je iznosilo 11,99%, što je ispod regionalnog prosjeka. Značajno smanjenje nekvalitetnih kredita na agregatnom nivou upućuje na zaključak da se ne radi o sistemskom problemu. Posmatrano na individualnom nivou, nivou pojedinačne banke, učešće nekvalitetnih u ukupnim kreditima varira i stoga smatramo da je ono sada individualni problem.

POBJEDA: Da li su se predstavnici SB i MMF složili sa ocjenom da ovi krediti više nijesu sistemski problem?

DAKIĆ: Imam utisak da su predstavnici SB i MMF bili pozitivno iznenađeni ovakvim razvojem događaja. Naime, nijesu očekivali ovako brzo sniženje nekvalitetnih kredita.

POBJEDA: Na koji način će primjena programa FSAP procjene finansijskog sektora unaprijediti finansijsku stabilnost u Crnoj Gori?

DAKIĆ: Program procjene finansijskog sektora (FSAP) predstavlja program sveobuhvatne procjene finansijskog sektora neke zemlje. Analizira se otpornost finansijskog sektora, kvalitet regulatornog i nadzornog okvira, kao i sposobnost za upravljanje i rješavanje finansijske krize. Sam proces procjene podrazumijeva identifikaciju svih ranjivosti u finansijskom sistemu i iste prate preporuke za implementaciju odgovarajućih mjera. FSAP tim koji radi procjenu čine eksperti Svjetske banke i MMF-a za procjenu cjelokupnog finansijskog sistema. Implemenacija ovih preporuka bi trebalo da dovede do unapređenja regulatornog okvira, daljegjačanja otpornosti bankarskog sistema na eksterne šokove, implementaciju makroprudencionih mjera i time daljeg jačanja finansijske stabilnosti.


Za podsticanje zapošljavanja do 80 miliona eura

POBJEDA: Novi partnerski okvir IFC planira investicije u za Crnu Goru od 40 do 80 miliona dolara. Od čega zavisi iznos novca i za šta je namijenjen?

DAKIĆ: U okviru novog Partnerskog okvira Svjetske banke sa Crnom Gorom, imajući u vidu da je novo zapošljavanje i kreiranje snažnog privatnog sektora definisano kao jedan od prioritetnih ciljeva, planirano je značajnije učešće IFC-a kao dijela grupe Svjetske banke. Iznos investicija IFC-a od 40 do 80 miliona dolara je samo preliminarni okvir potencijalnog investiranja u privatni sektor, koji može biti niži, ali i viši, u zavisnosti od kvaliteta projekata kako inostranih tako i domaćih investitora. Kao sektore koje IFC vidi kao najizvjesnije za potencijalne investicije izdvajaju se održivi turizam i sektori povezani sa turizmom, saobraćaj i komunalna infrastruktura, proizvodnja obnovljive energije, kao i drugi vidovi javno privatnog partnerstva koji mogu doprinijeti zapošljavanju i ekonomskom rastu, u čijem dizajnu i implementaciji IFC predstavlja svjetskog lidera. Treba napomenuti da osnovnu prednost investiranja IFC-a ne predstavlja koncesiona kamatna stopa, već činjenica da je IFC svojim kredibilitetom, pružanjem ekspertize i preferencijalnim kreditnim statusom u mogućnosti da mobiliše kapital najrenomiranijih i najkvalitetnijih investitora. Bez obzira da li investitori sa IFC-em učestvuju kroz vlasnički kapital, preko sindikalnih kredita ili tradicionalnim kreditiranjem, učešćem IFC-a u projektu investitoru je pružena sigurnost investicije kroz preferencijalni kreditni status koji IFC uživa, kvalitetan ,,due diligence i provjeru kvaliteta korporativnog upravljanja i ostalih socijalnih i ekoloških standarda kompanije koji IFC sprovodi za svaki projekat koji odobrava.


Bazel III počinje sredinom sljedeće godine

POBJEDA: Što podrazumijeva Bazel III i kada bi trebalo da počne njegova primjena?

DAKIĆ: Bazel III podrazumijeva unaprijeđene standarde koje banke treba da primjenjuju u poslovanju i koji su implementirani u direktivama i uredbama EU koje regulišu bankarstvo. Ključna unapređenja se odnose na izračun i mjerenje adekvatnosti kapitala i likvidnost banaka. S obzirom da je Crna Gora u postupku pristupanja EU prihvatila obaveze usklađivanja propisa koji se odnose na regulaciju bankarskog sektora, priprema regulatornih akata koji će stvoriti prostor za primjenu standarda Bazela III je već u fazi izrade. To podrazumijeva donošenje novog zakona o bankama i podzakonske regulative. Kako se radi o složenoj i obimnoj materiji, planirani početak implementacije Bazela III je sredina sljedeće godine. Naravno, kompletna primjena Bazela III će tražiti određeno vrijeme.



Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Dnevni list Pobjeda, april 2016.

Treba zabraniti poslovanje preko of-šor kompanija

Poslovanje preko of-šor kompanija treba zabranitijer nanosi štetu budžetima velikog broja zemalja. Akciju o zabrani takvog poslovanja treba po krenuti na globalnom nivou - kazao je u intervjuu Pobjedi viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet dr Nikola Fabris i dodao daje, nažalost, poslovanje preko poreskih rajeva prisutno kako u Crnoj Gori, tako i u najrazvijenijm zemljama.

Ovakav zahtjev može na prvi pogled djelovati utopistički, ali nije ukoliko o tome bude dogovora na globalnom nivou.

Prije 15-ak godina imali smo ogromanbroj of-šor banaka u Evropi. Čak i u Crnoj Gori je bilo više stotina registrovanih, ali je EU zabranila njihovo poslovanje i više ih nema ni u Uniji ni kod nas kazao je Fabris.

POBJEDA: Da li ste od banaka dobili informacije o transakcijama sa kompanijama registrovanim preko advokatske firme Mosak Fonseka iz Paname?

FABRIS: Bankama smo dali rok da odgovore na naš dopis do 30. aprila. Ne očekujemo učešće of-šor firmi u vlasništvu banaka, jer prilikom osnivanja banaka i za sve promjene učešća u vlasništvu za koje je potrebna saglasnost CBCG, nijesmo davali saglasnost ukoliko su se pojavljivale bilo kakve of-šor firme kao potencijalni vlasnici. Banke ne moraju znati ko je osnivač firmi, ali smo zahtijevali da nas, ukoliko imaju saznanja da je u pitanju panamska firma, o tome informišu. Čak i ukoliko se pokaže da su poslovale takve firme, to ne mora apriori aplicirati da je u njihovom poslovanju bilo nešto nezakonito.

POBJEDA: Kada očekujete zaustavljanje rasta javnog duga i kako?

FABRIS: To će biti moguće tek nakon završetka izgradnje auto-puta. U narednom periodu potrebno je pripremiti petogodišnji sanacioni plan kojim će se predvidjeti mjere fiskalne konsolidacije i na prihodnoj i na rashodnoj strani.

POBJEDA: Kako komentarišete najavu Ministarstva finansija da bi mogli prodati koncesije za auto-put?

FABRIS: Prodajom koncesije za auto-put javni dug bi se mogao ponovo spustiti ispod 60 odsto BDP-a. Stoga smatram tu mjeru potpuno opravdanom. Naravno, ključno će biti postojanje interesa potencijalnog koncesionara, kojem će vjerovatno biti neophodno dati određene ustupke (bilo u vidu garantovanja minimalnog prometa ili kroz subvenciju). Interesovanje postoji, ali ostaje da se sačeka završetak izgradnje auto-puta i da se vidi da li će se to interesovanje i realizovati.

POBJEDA: Koliki je trenutno rizik od izloženosti zaduženosti prema dolaru i kakvo kretanje u narednom periodu očekujete?

FABRIS: Značajnija izloženost prema dolaru po osnovu izgradnje auto-puta će se pojaviti tek nakon isteka šestogodišnjeg grejs perioda. Procjene kretanja međuvalutnih odnosa su vrlo nepouzdane i u kraćim vremenskim periodima, a za tako dugi period ne postoje pouzdane prognoze.

POBJEDA: Kako komentarišete ocjenu da se Vlada trebala zadužiti emisijom obveznica na domaćem, a ne na ino tržištu?

FABRIS: Imajući u vidu da je potrebno 500 miliona eura, jasno je da se toliki iznos ne bi mogao obezbijediti na domaćem tržištu. Visok obim zaduživanja na domaćem tržištu bi "isisao značajan iznos likvidnih sredstava, što bi negativno uticalo na kreditnu aktivnost banaka i posredno na ekonomski rast. Imajući u vidu da banke već posjeduju značajan iznos državnih hartija od vrijednosti, u slučaju emisije u pomenutom iznosu, mogli bismo doći i u situaciju prevelike izloženosti bankarskog sistema prema državi. Stoga ocjenjujem ispravnom odluku Ministarstva finansija da zaduživanje primarno obavi na međunarodnom finansijskom tržištu. Naravno, ovo ne isključuje mogućnost da se dio potrebnih sredstava prikupi na domaćem finansijskom tržištu.

POBJEDA: Na koji način se treba zadužiti za nedostajući novac, s obzirom da su povećani troškovi zaduživanja na međunarodnom tržištu?

FABRIS: Potrebno je da se sprovedu analize svih izvora počevši od emisije euroobveznica, bilateralnog zaduživanja, pa i dijelom korišćenja potencijala domaćeg tržišta, pa na bazi toga izabrati najpovoljniji izvor zaduživanja.


Zbog prevare činovnika ne oduzima se licenca banci

POBJEDA: Koje mjere je CBCG preduzela prema bankama čiji su službenici tajno skidali novac?

FABRIS: CBCG kroz procese kontrole banaka kontroliše upravljanje operativnim rizicima, u koje spadaju i ovi slučajevi. Kada god se utvrde nedostaci, bankama se daju nalozi za njihovo otklanjanje. Prevarne radnje pojedinaca, međutim, nije moguće do kraja isključiti i one su prisutne kako i u Crnoj Gori, tako i u razvijenim zemljama. Pomenuti slučajevi se i u Crnoj Gori i u EU sankcionišu kroz interni disciplinski postupak u okviru banke i krivični postupak koji se sprovodi preko sudskog sistema. Treba istaći da pojedinačna radnja bankarskog službenika koja ima obilježja krivičnog djela ne može biti razlog oduzimanja licence banci. U slučaju da se neosporno utvrdi da je u pitanju bila prevarna radnja službenika banke, tada obavezu nadoknade klijenta ima banka.


Očekuje se dalji pad kamata

POBJEDA: Očekujete li dodatni pad kamata?

FABRIS: Aktivne kamatne stope imaju konstantan opadajući trend od septembra 2014. i ostvaruju istorijski minimalne vrijednosti. Izuzetno niske cijene izvora finansiranja banaka, prije svega depozita, i visoka likvidnost banaka stvaraju prostor za dalje smanjenje aktivnih kamatnih stopa i intenzivniju kreditnu aktivnost. Kao rezultat ulaska novih banaka, realna su očekivanja da će rast konkurencije biti dodatan stimulans za dalje smanjenje aktivnih kamata i za intenziviranje kreditne aktivnosti.

Ovakva očekivanja potvrđuju i tendencije u kretanju aktivnih kamatnih stopa i novoodobrenih kredita tokom prva tri mjeseca tekuće godine. Trend smanjenja aktivnih kamatnih stopa nastavljen je i u 2016. Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa (PPEKS) na ukupne kredite u martu je iznosila 8,32 odsto, a na novoodobrene i 8,04 odsto respektivno. Kad god je kamata na novoodobrene kredite niža od stope na ukupne kredite, kao što je sada, to govori o trendu pada kamatnih stopa. Obje stope bilježe pad, pri čemu je PPEKS na ukupne kredite bila za 0,21 procentna poena niža u odnosu na kraj prethodne godine, odnosno za 0,79 p.p. na godišnjem nivou. PPEKS na novoodobrene kredite bila za 0,08 p.p. niža u odnosu na decembar 2015, dok na godišnjem nivou bilježi pad od 0,90 p.p.


Odobreno 250 miliona eura novih kredita

POBJEDA: Koliko je novoodobrenih kredita u ovoj godini?

FABRIS: Kreditna aktivnost banaka je u prvom kvartalu ove godine bila intenzivnija, budući da je odobreno 250 miliona eura novih kredita. To je 59,7 miliona eura ili 31,4 odsto više nego u istom periodu  prethodne  godine.



Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Mina-BUSINESS, januar 2016.

Nastaviti sa mjerama fiskalne konsolidacije

Javni dug Crne Gore će ove godine rasti, zbog čega je značajno da strukturni budžetski deficit ne bude viši od jedan odsto i da se nastavi sa mjerama fiskalne konsolidacije, ocijenio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris.

On je rekao da je, imajući u vidu projekat finansiranja izgradnje autoputa, evidentno da će javni dug u ovoj godini imati tendenciju rasta.

“Obaveza izrade Vladinog sanacionog plana za smanjivanje javnog duga će nastati u ovoj godini”, kazao je Fabris u intervjuu agenciji Mina-business.

On je naveo da je prošla godina bila bolja u odnosu na 2014.

“U prošloj godini smo dobili i dvije nove banke. Imamo dosta razloga za zadovoljstvo, jer prvi put od 2008. godine imamo rast kreditne aktivnosti. Ukupni krediti su na kraju novembra iznosili 2,5 milijardi EUR i povećani su 6,1 odsto u odnosu na kraj 2014. godine”, precizirao je Fabris.

On je naveo i da su kamatne stope u padu.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa je, prema posljednjim raspoloživim podacima za oktobar prošle godine, iznosila 8,79 odsto i zabilježila je pad od 0,49 procentna poena na godišnjem nivou.

“Još veći pad je zabilježen kada posmatramo kamatne stope na novoodobrene kredite. Tako je ova stopa u oktobru iznosila 7,76 odsto i zabilježila je pad od 1,95 procentnih poena na godišnjem nivou”, kazao je Fabris.

On je dodao i da su loši krediti takođe pali.

“Na kraju novembra ukupni nekvalitetni krediti su iznosili 333,5 miliona EUR i zabilježili su pad od 14,9 odsto na godišnjem nivou”, saopštio je Fabris.

Ključni razlozi nezadovoljstva su, kako je saopštio, i dalje u visokim kamatnim stopama i relativno visokom nivou loših kredita.

“Moje očekivanje je da će pojačana konkurencija na bankarskom tržištu, kao i prisustvo jeftinijih izvora finansiranja, prije svega depozitnih sredstava, uticati na nastavak tendencije pada kamtnih stopa. To znači da, po mom mišljenju, treba očekivati blagi pad kamatnih stopa i u ovoj godini”, kazao je Fabris.

Takvo očekivanje, kako je dodao, potvrđuje i redovna anketa koju CBCG sprovodi među bankama, koja je pokazala da 12 banaka očekuje pad efektivnih kamatnih stopa, a samo dvije njihov nepromijenjen nivo.

Kada su u pitanju projekcije rasta ekonomije za ovu godinu, Fabris je saopštio da je očekivanje CBCG da će biti zabilježen rast od 3,5 odsto do četiri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ukoliko se pođe od pretpostavki da će izgradnja autoputa krenuti punim kapacitetom, kao i da će biti dobra turistička sezona.

“Svako javno finansiranje velikih projekata ima svoje dvije strane. S jedne strane ono daje doprinos ubrzanom ekonomskom rastu, a sa druge utiče na rast javnog duga. Značajno je da se, kada je u pitanju javno finansiranje ovakvih projekata, obezbijedi da razvojna komponenta omogući održivost javnog duga”, objasnio je Fabris.

Na pitanja da li se može očekivati veće kreditiranje preduzeća, posebno malih i srednjih, Fabris je odgovorio da su banke tradicionalno obazrive kada je u pitanju finansiranje malih i start-up firmi.

“To nije specifičnost samo Crne Gore, već i regiona i razvijenih zemalja. Ova preduzeća, zbog male imovine i kratke istorije poslovanja, nose potencijalno veći rizik kada je u pitanju uredno servisiranje kreditnih obaveza. Stoga u velikom broju zemalja, država na određeni način nastoji da olakša kreditiranje tih preduzeća”, objasnio je Fabris.

Kada je u pitanju Crna Gora, on je naveo da je Investiciono-razvojni fond (IRF) dao značajan doprinos kreditiranju tog segmenta.

“Bilo bi korisno da se u narednom periodu povećaju raspoloživa sredstva IRF-a za ovaj segment privrede. Rješenje se može tražiti i u kreditnim linijama međunarodnih finansijskih institucija koje bi bile plasirane preko IRF-a”, kazao je Fabris.

Komentarišući ulazak novih banaka na crnogorsko tržište, on je ocijenio da će pojačana konkurencija uticati na to da se među bankama zaoštri borba za klijente, odnosno ostvarenje profita.

“Povećani broj banaka će svakako pozitivno uticati na klijente banaka. Pojačana konkurencija je korisna za krajnje korisnike, a njeni efekti su vidljivi već sada, u vidu rasta kreditne aktivnosti i tendencije blagog pada kamatnih stopa”, zaključio je Fabris.



Intervju guvernera Milojice Dakića za Pobjedu, januar 2016.

Još niko nije koristio podgorički model

Nijedan ugovor baziran na Zakonu o finansijskom restrukturiranju dugova, koji je usvojen u aprilu prošle godine, do sada nije sklopljen kazao je u intervjuu Pobjedi guverner Milojica Dakić.

Zakon o finansijskom restrukturiranju dugova, poznatiji kao ,,podgorički model, koji su pripremili Centralna banka i Ministarstvo finansija uz pomoć Svjetske banke, trebalo je da motiviše banke i preduzeća da iščiste dugovanja.

Po našim podacima, sva ostvarena restrukturiranja u ovom periodu vršena su na relaciji pojedinačna banka klijent, bez uključivanja drugih povjerilaca - kazao je Dakić.

POBJEDA: Koliko je u prošloj godini bilo kreditnih partija i nenaplativih kredita i šta očekujete u ovoj godini?

DAKIĆ: Na osnovu dnevnih izvještaja koje banke dostavljaju Kreditnom registru, od januara do kraja oktobra prošle godine banke su prijavile 47.676 novougovorenih kreditnih partija od 747.946.000 eura. Na 31. oktobar 2015. banke su prijavile 1,9 miliona eura duga po aktivnim kreditima, koji se odnosi na 130.604 kreditnih partija 112.380 klijenata (106.883 građana i 5.497 kompanija).

Na kraju novembra 2015. godine, ukupni bruto krediti i potraživanja od banaka i klijenata koji obuhvataju kredite, sredstva i depozite, kamatu, faktoring i forfeting, potraživanja banke po neizmirenim akceptima, garancijama i mjenicama i vremenska razgraničenja iznosili su 2,3 milijarde eura. Bruto nekvalitetni krediti su iznosili 333,5 miliona eura i predstavljaju 13,3 odsto ukupnih. Ovi krediti bilježe konstantan pad, a i u ovoj godini očekujemo nastavak tog trenda, kao posljedicu i dalje restriktivne kreditne politike banaka, adekvatne kontrole kreditnog rizika i regulatornih rješenja iz propisa Centralne banke.

POBJEDA: Hoće li ove godine biti usvojen zakon o limitiranju kamata?

DAKIĆ: Savjet Centralne banke je u julu 2015. utvrdio radnu verziju nacrta zakona o najvišim dozvoljenim kamatnim stopama. Ovim zakonom se propisuje zatezna kamata, koju plaća dužnik koji zadocni sa ispunjenjem novčane obaveze, i najviše dozvoljene ugovorne kamatne, ugovorima o finansijskom lizingu i o zajmu. Centralna banka je radnu verziju nacrta zakona proslijedila Ministarstvu finansija i ne može uticati na dalju proceduru.

POBJEDA: Očekujete li dalji pad aktivnih kamata?

DAKIĆ: Tendencija povećanja konkurencije na bankarskom tržištu prisutna je od trećeg kvartala 2014, jer su počele sa radom tri nove banke i jedna mikrokreditna finansijska institucija. Trenutno imamo 14 banaka, a realno je očekivati da će povećanje konkurencije biti
dodatan stimulans za smanjenje aktivnih kamatnih stopa. Prosječna ponderisana efektivna stopa na ukupne kredite ima opadajući trend, uz manje oscilacije od četvrtog kvartala prethodne godine. Prema podacima za oktobar 2015, ova stopa je iznosila 8,79 odsto i niža je 0,1 odsto na mjesečnom, odnosno 0,49 odsto na godišnjem nivou.

POBJEDA: Kako komentarišete to što su banke značajnije smanjivale kamate na depozite nego na kredite?

DAKIĆ: Trend smanjenja pasivnih kamatnih stopa prisutan je od drugog kvartala 2010. Naime, bankarski sektor se nakon izbijanja krize oslanjao na domaće izvore finansiranja i evidentna je tendencija rasta depozita. Rezultat je izuzetno visoka likvidnost bankarskog sistema. Na kraju novembra prošle godine banke su raspolagale sa 934,8 miliona eura likvidnih sredstava, što je za 237,6 miliona eura ili 34,1 odsto više nego na kraju 2014. U poređenju sa 2009. likvidna sredstva su veća 2,4 puta.

Kako je evidentan rast likvidnih sredstava, to je potreba banaka za depozitima sve manja, pa je rezultat smanjenje kamata na štednju, koje predstavljaju trošak za banke, naročito u uslovima smanjenog kreditiranja. Smanjenje pasivnih kamata izraženo je tokom prethodne tri godine, dok je trend smanjenja aktivnih stopa prisutan od posljednjegkvartala 2014, i rezultat je smanjenja kamata na štednju, veće konkurencije i preporuka CBCG.

Osim cijene kapitala, na kretanje aktivnih stopa utiču i drugi faktori kao što su naknade za pokriće rizika, za pokriće operativnih troškova, za angažovani kapital... Prilikom odobravanja kredita, banke su dodatno oprezne, posebno nakon rasta nekvalitetnim kreditima od izbijanja krize, pa nastoje da povećanjem kamatne marže stvore rezervacije za buduće potencijalne gubitke. To je jedno od objašnjenja za opreznost banaka u pogledu smanjenja kamata, posebno u rastućoj nelikvidnosti privrede.

POBJEDA: Na osnovu svih kontrola CBCG, možete li reći građanima da li im je sigurna sva štednja u bankama?

DAKIĆ: Kontinuirane supervizorske aktivnosti potvrđuju da je bankarski sistem stabilan, likvidan i solventan. Kako sigurnost depozita u bankama zavisi prije svega od solventnosti i likvidnosti banke, sa sigurnošću se može reći da su depoziti sigurni, pa time i štednja građana.

POBJEDA: Koliko banakaje u ovom momentu pod mjerama CBCG i zbog čega?

DAKIĆ: Centralna banka kontinuirano kontroliše banke i, u slučaju potrebe, izriče mjere u cilju otklanjanja nepravilnosti koje mogu ugroziti stabilnost ili sigurnost banke. Mjere se ne objavljuju, jer bi to moglo narušiti konkurentsku sposobnost banaka i izazvati negativnu percepciju javnosti. Zakon o bankama propisuje da se izvještaj o kontroli banaka, kao i mjere CBCG ne objavljuju, niti daju na uvid trećim licima.


Još je rano za procjenu rizika gradnje TE Pljevlja

POBJEDA: Možete li procijeniti koliko bi gradnja drugog bloka TE Pljevlja uticala na visinu javnog duga?

DAKIĆ: Izgradnja drugog bloka donijeće brojne koristi, ali treba sačekati da se pregovori sa izvođačem radova, češkom kompanijom "Škoda Praha, finalizuju i potpiše ugovor sa jasno definisanim finansijskim uslovima, pa tek onda razgovarati o efektima na javni dug. Kako još nije definisano ko će biti korisnik kredita, koji će odobriti češka Eksim banka za izgradnju drugog bloka, nezahvalno je komentarisati njegove efekte na javni dug.


Ove godine javni dug od 70,7 odsto BDP-a

POBJEDA: Koliki je rizik od rasta javnog duga?

DAKIĆ: Javni dug je u porastu kao posljedica globalne krize i realizacije kapitalnih infrastrukturnih projekata. Zbog globalne krize dug je porastao u regionu i zemljama EU, što je uticalo na veći stepen tolerancije na njegov nivo. Prema projekcijama Ministarstva finansija, bruto javni dug na kraju 2015. je 65,5 odsto procijenjenog BDP-a, a neto 63,9 procenata, dok će dodatno zaduženje od 688 miliona povećati njegov nivo. Treba imati u vidu da je visok nivo zaduženja u ovoj godini uglavnom posljedica dospijevanja ranijih obaveza, koje će se reprogramirati zaduživanjem, dok će se dio sredstava iskoristiti za izgradnju auto-puta. Realizacija kapitalnih projekata donijeće dugoročnu korist javnim finansijama.

Međutim, 2,7 milijardi eura (70,7 odsto BDP-a), koliko se projektuje da će iznositi bruto javni dug na kraju 2016, predstavlja određeni rizik po finansijsku stabilnost, a koliki govori cijena njegove otplate. Emisija euroobveznica u martu 2015. godine realizovana je po niskoj kamatnoj stopi (3.875 odsto), dok je stopa kredita za finansiranje auto-puta dva odsto, a projektovane stope rasta u narednim godinama ulivaju dodatni optimizam po pitanju učešća javnog duga u BDP-u.

CBCG smatra da je gradnja auto-puta veliki izazov za javne finansije i za finansijsku stabilnost i ove godine ključni zadatak fiskalne politike biće snižavanje nivoa javnog duga. Ministarsvo finansija je najavilo izradu plana sanacije javnog duga u narednih pet godina. CBCG je sugerisala Ministarstvu da intenzivira aktivnosti u pravcu jačanja fiskalne discipline i efikasnosti nadležnih organa, prvenstveno Poreske uprave, kako bi nivo poreskog duga uspostavio silazni trend. To bi u velikoj mjeri relaksiralo fiskalnu poziciju države, a povećalo izvorne prihode.

 

Copyright 2007 © Centralna banka Crne Gore