Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
15.01.2019.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 16.01.2019. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player


Intervjui - 2018. godina


Intervju guvernera dr Radoja Žugića za dnevni list Pobjeda, decembar 2018.
Link

Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa, za Portal Analitika, decembar 2018.
Link

Intervju guvernera dr Radoje Žugića za Bankar.me, oktobar 2018.
Link

Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa, za novinsku agenciju Mina-Business, septembar 2018.
Link

Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa, za novinsku agenciju Mina-Business, jun 2018.
Link

Intervju guvernera dr Radoja Žugića za novinsku agenciju Mina-Business, maj 2018.
Link

Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za dnevni list Pobjeda, april 2018.
Link

Intervju guvernera dr Radoja Žugića za dnevni list Pobjeda, april 2018.
Link

Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Slobodu, mart 2018.
Link

Intervju viceguvernera dr Nikola Fabrisa za časopis BANKAR, februar 2018.
Link



Intervju guvernera dr Radoja Žugića za dnevni list Pobjeda, decembar 2018.

Kamate i dalje guše privredu

Dalje kretanje kamatnih stopa na kredite će, u velikoj mjeri, zavisiti od efekata normalizacije monetarne politike u EU. Ukoliko kamatne stope ostanu nepromijenjene, kao što trenutno najavljuju monetarne vlasti u Evropi, očekujem da će i u Crnoj Gori ostati na sadašnjem nivou izjavio je guverner Radoje Zugić u intervjuu Pobjedi.Do povećanja kamatnih stopa, naveo je, moglo bi doći ako Evropska centralna banka drastično promijeni kurs djelovanja politike i krene u aktivnije povećavanje referentnih stopa. Prelivanje ovih odluka bi moglo dovesti do blagog rasta kamatnih stopa. Međutim, trendovi na evropskom tržištu, kao i najave iz ECB-a, ne ukazuju na drastičnije pomjeranje politike u toku 2019, te stoga ni CBCG ne očekuje uticaj na domaće cijene novca.

- Snažan trend smanjenja kamatnih stopa u Crnoj Gori je evidentan već duže vrijeme. Iako bilježe istorijski minimalne nivoe, kamatne stope su i dalje visoke, odnosno ne doprinose smanjivanju glavnih slabosti realnog sektora nelikvidnosti i nedovoljnoj konkurentnosti. Na kraju novembra tekuće godine, prosječne ponderisane nominalne i efektivne kamatne stope na ukupne kredite iznosile su 5,78 odsto, odnosno 6,37 odsto.

POBJEDA: Kakvo kretanje kamatnih stopa na depozite očekujete u narednoj godini?

ŽUGIĆ: Kamatne stope na štednju su na izuzetno niskom nivou od septembra 2016. Prosječna ponderisana kamatna stopa je ispod jedan odsto, a u oktobru 2018. je iznosila 0,58 odsto. U ovom segmentu, ne očekujem značajne promjene, moguće je blago povećanje ili osciliranje oko 1 odsto.

POBJEDA: Kakve uslove za zaduživanje države očekujete u narednoj godini na međunarodnom tržištu i da li je dobro opredjeljenje Vlade da se zadužuje kod kuće?

ŽUGIĆ: Kada su u pitanju uslovi zaduživanja u narednoj godini, u ovom trenutku još ima dosta neizvjesnosti. Očekuje se da, najvjerovatnije sredinom 2019. godine, ECB krene u postepenu normalizaciju kamatnih stopa. Iako se ne očekuje ništa dramatično, ne može se isključiti blago pooštravanje uslova zaduživanja.Svakako da se dio nedostajućih sredstava za budžet može pronaći na domaćem tržištu. Naime, u situaciji kada 15 odsto javnog duga čini domaći dug, dio domaće akumulacije ide van ekonomskog sistema Crne Gore i to može biti pozitivan razlog za povećanja udjela domaćeg u ukupnom dugu. Međutim, treba voditi računa i o okolnosti da ne dođe do efekta "isušivanja" likvidnosti, što bi moglo smanjiti nivo kredita privredi i indirektno reducirati ekonomski rast.

POBJEDA: Koliki rast ekonomije očekujete u narednoj godini i gdje vidite rizike koji bi mogli uticati da se planirano ne ispuni?

ŽUGIĆ: Privredni rast, vođen prvenstveno investicionom potrošnjom, snažno je obilježio 2017. i 2018. i iznosio preko 4 odsto godišnje. Očekivanja CBCG za 2019. je da će se trend povećanja privredne djelatnosti nastaviti, ali da će stopa rasta biti nešto niža od ovogodišnje, zbog visokog baznog efekta. Rizici sa kojima se možemo suočiti na domaćem tržištu odnose se na sprovođenje fiskalne konsolidacije i dinamiku realizacije investicija. Sa druge strane, možda izraženiji rizici dolaze iz međunarodnog okruženja. Ovdje, prije svega, mislimo na potencijalnu nestabilnost na finansijskim tržištima, odnosno na povećanje ključnih referentnih kamatnih stopa (pri čemu je, trenutno, njihovo značajno povećanje malo vjerovatno), koje mogu otežati zaduživanje i refinansiranje obaveza. Prisutne geopolitičke tenzije i posljedično usporavanje svjetske trgovine moglo bi se indirektno reflektovati na našu ekonomiju.

POBJEDA: U slučaju da dođe do eskalacije rizika na koje Crna Gora ne može da utiče, a kao mala ekonomija je podložna spoljnim uticajima, koje su ključne mjere zaštite?

ŽUGIĆ: U cilju prevencije prelivanja negativnih efekata na domaću ekonomiju, neophodno je nastaviti sa snaženjem fiskalne održivosti, čuvanjem finansijske stabilnosti i sprovođenjem strukturnih reformi, kako bi se održale projektovane visoke stope ekonomskog rasta. U ekonomski dobrim vremenima treba jačati zaštitne mehanizme, odnosno kreirati rezerve za potencijalne negativne okolnosti.

POBJEDA: Da li ste zadovoljni reakcijom Vlade na preporuke CBCG za narednu godinu?

ŽUGIĆ: CBCG je i ove godine pripremila i dostavila Vladi Preporuke za ekonomsku politiku za 2019. godinu. Analizirajući cjelokupnu makroekonomsku situaciju, prepoznali smo oblasti u kojima je neophodno preduzeti određene mjere, kako bi se, u krajnjoj liniji, povećala konkurentnost i unaprijedio poslovni ambijent, te samim tim otvorili potencijali rasta neophodni za intenzivniji rast privrede i smanjenje preuzetih rizika. Plan budžeta za narednu godinu urađen je na realnim osnovama i, rekao bih, u skladu sa preporukama Centralne banke, naročito u domenu nastavka implementacije mjera fiskalne konsolidacije predviđene planom sanacije. Dosljedna implementacija ovih mjera je ključna pretpostavka očuvanja fiskalne održivosti. Najavljene strukturne reforme i reforma javne uprave su dio naših preporuka.

POBJEDA: CBCG je preporučila Vladi da smanji opterećenje na rad i poveća minimalnu zaradu, ali se to neće dogoditi, sudeći po nedavnoj izjavi premijera. Kako to komentarišete?

ŽUGIĆ: Analizirajući poslovni ambijent, ustanovili smo da je unapređenje konkurentnosti jedna od ključnih komponenti za vođenje adekvatne ekonomske politike. U tom pravcu smo i dali preporuku koja bi trebalo da obuhvati promjenu stopa doprinosa na zarade zaposlenih, ali isključivo sa neutralnim efektom po fiskalnu poziciju. Istovremeno smo preporučili razmatranje povećanja minimalne zarade, kao i kontinuirano sprovođenje aktivnosti na suzbijanju "sive ekonomije, kako bi se balansiranjem ova tri segmenta kreirala efektivna mjera za povećanje konkurentnosti i smanjenje neformalne ekonomije.

Na osnovu procjene o potencijalnom negativnom uticaju na fiskalne pokazatelje, stav Vlade je da ne postoji prostor da se, u narednoj godini poveća minimalna zarada. U svakom slučaju, potrebno je razmišljati o implementaciji ove mjere u srednjem roku.

POBJEDA: Da li je utemeljen zahtjev opozicije da se, zbog visokih stopa rasta, snize akcize na gorivo i ukine krizni porez?

ŽUGIĆ: Implementacija mjera fiskalne konsolidacije, predviđene Planom sanacije, ima za cilj očuvanje fiskalne stabilnosti i stabilizacije javnih finansija i smatramo da one moraju da budu dosljedno implementirane sve dok se javni dug ne nađe na silaznoj putanji. Dok traje period sanacije deficita i duga, smatram da postoji vrlo ograničen prostor za smanjenje pomenutih dažbina. Nakon stabilizacije fiskalnih pokazatelja, bilo bi poželjno dodatno osnažiti mjere usmjerene ka stimulisanju privrede.


Oprezno birati partnera za auto-put

POBJEDA: Vlada najavljuje nastavak gradnje auto-puta, a iz opozicije uporno ponavljaju da dug raste. Ima li rizika i kako se zaštititi?

ŽUGIĆ: U ovom trenutku nije planirana gradnja novih dionica auto-puta po osnovu zaduživanja budžeta. Opcija koja se razmatra je da se potencijalne naredne dionice auto-puta finansiraju kroz model javno-privatnog partnerstva.Koristi od primjene Zakona o javno-privatnom partnerstvu su višestruke: smanjenje fiskalnih pritisaka, transfer know-how-a iz privatnog u javni sektor, jačanje inovacija, poboljšanje kvaliteta i produktivnosti i dr. Dakle, ovaj model može donijeti brojne benefite, ali treba biti vrlo oprezan prilikom izbora partnera, jer postoji i mnogo primjera neuspješnih javnoprivatnih partnerstava.


Nema zahtjeva za nove banke ili kupovinu postojećih

POBJEDA: Ima li novih zahtjeva za ulazak banaka na naše tržište i sa kojih destinacija, kao i spajanja banaka ili možda izlazak nekih?

ŽUGIĆ: Interesovanja potencijalnih investitora za ulazak na naše bankarsko tržište uvijek ima. Međutim, u ovom trenutku ne postoji ni jedan podneseni zahtjev za davanje dozvole za rad ili sticanje kvalifikovanog učešća u bilo kojoj od banaka u Crnoj Gori, uključujući sticanje koje bi podrazumijevalo preuzimanje kontrolog paketa akcija u nekoj od banaka.


Čeka se riječ upravnika za Atlas banku i IBM

POBJEDA: Kakav ishod očekujete u Atlas i IBM nakon isteka privremenih mjera?

ŽUGIĆ: Kao što je javnost upoznata, Centralna banka je 7. decembra 2018, u skladu sa imperativnom normom Zakona o bankama, a na osnovu nalaza neposrednih kontrola, uvela privremenu upravu u Atlas i Invest banci Montenegro. Privremena uprava je uvedena u cilju sagledavanja mogućnosti za nastavak rada ovih banaka, a to podrazumijeva realnu procjenu stanja i utvrđivanje potrebe za dodatnim kapitalom. U skladu sa Zakonom o bankama, privremeni upravnici su u obavezi da izvještaj koji bi sadržao navedeno dostave CBCG u roku od 30 radnih dana od uvođenja privremene uprave. Ukoliko izvještaji ukažu da je poslovanje banaka, uz pribavljanje dodatnog kapitala, održivo, biće raspisana dokapitalizacija, pri čemu će postojeći vlasnici imati pravo prvenstva, a nakon toga i ostali potencijalni investitori. Ukoliko se izvrši uspješna dokapitalizacija, stvaraju se pretpostavke da se banke vrate pod kontrolu akcionara i da nastave sa redovnim poslovanjem.

U slučaju negativnog izvještaja privremenih upravnika, u smislu dalje održivosti poslovanja banaka, ishod bi bio oduzimanje dozvole za rad i otvaranje stečajnog postupka. U tom slučaju, stvorile bi se pretpostavke da Fond za zaštitu depozita, u zakonom definisanom roku od 15 dana, isplati sve garantovane depozite.



Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Portal Analitika, decembar 2018. godine

Cilj privremene uprave je da pokuša da oporavi Atlas i IBM banke

On u ekskluzivnom intervjuu za Portal Analitika ističe da su dva događaja sredinom ove godine, u značajnoj mjeri, poremetila rad Atlas banke i uticala na pogoršanje njene adekvatnosti kapitala i likvidne pozicije.

"Naime, isplata 15 miliona eura po osnovu garancije i blokada depozita jednog dijela deponenata u iznosu od preko 60 miliona eura rezultirali su stanjem koje je utvrđeno neposrednom kontrolom CBCG, a na osnovu kojeg je u obje banke, u skladu sa imperativnom normom Zakona o bankama, uvedena privremena uprava", precizirao je Fabris.

On je poručio deponentima obje banke da ako privremena uprava rezultira ozdravljenjem banaka, mogu očekivati nastavak njihovog normalnog poslovanja.

"U slučaju najgoreg scenarija, odnosno uvođenja stečaja u jednoj ili obje banke, svi garantovani depoziti fizičkih i pravnih lica do 50 hiljada eura bi bili u cjelosti isplaćeni od strane Fonda za zaštitu depozita, koji raspolaže sa više nego dovoljno sredstava za slučaj realizacije ovakvog  scenarija", rekao je Fabris.  

Pojašnjavajući preporuke CBCG za ekonomsku politiku Vlade u narednoj godini, Fabris naglašava da bi smanjenje opterećenja na zarade bilo poželjno zbog poboljšanja konkurentnosti privrede i smanjenja sive ekonomije, te da je neophodno jačanje kontrole i inspekcijskog nadzora u oblastima turizma, građevinarstva i usluga.

ANALITIKA: Da li CBCG preporučuje Vladi da se poveća iznos minimalne zarade, u kom iznosu i kakve efekte od toga treba očekivati?

FABRIS: Prije povećanja minimalne zarade, neophodno je uraditi sveobuhvatnu analizu uticaja takve odluke. Povećanje minimalne zarade bi, svakako, u značajnoj mjeri, poboljšalo socijalni status zaposlenih koji primaju minimalnu zaradu, povećalo budžetske prihode i dovelo do smanjenja neevidentiranih primanja. S druge strane, povećanje minimalne zarade bi moglo, u kratkom roku,negativno uticati na formalnu zaposlenost, kao što je to bio slučaj kada su, 2009. i 2013. godine,  povećane minimalne zarade, a što su potvrdila istraživanja i analize.

Na osnovu svega navedenog, smatramo da je potrebno formirati ekspertsku komisiju koja bi, nakon sveobuhvatnog sagledavanja svih pozitivnih i negativnih efekata povećanja minimalne zarade, dala adekvatan predlog.

ANALITIKA: U cilju poboljšanja konkurentnosti privrede preporučili ste i razmatranje mogućnosti smanjenja visine stopa doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, kako bi se smanjilo opterećenje na bruto zarade zaposlenih u privredi. Da li bi to, zajedno sa povećanjem minimalne zarade, moglo rezultirati, između ostalog, smanjenjem sive ekonomije?

FABRIS: Smatramo da je potrebno detaljnije analizirati poresku politiku, u dijelu visine stopa doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i razmotriti mogućnost njenog smanjenja. Istovremeno, potrebno je sprovesti analizu aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije i povećanja iznosa minimalnezarade, a sve u cilju smanjenja opterećenja na bruto zarade zaposlenih u privredi i povećanja konkurentnosti. Detaljna analiza je neophodna kako bi se izbjegao negativan uticaj na budžetske prihode, naročito u periodu kada se primjenjuju intenzivne mjere fiskalne konsolidacije.

Kao što je navedeno u našim preporukama, balansiranjem reforme u ova tri segmenta, uz održanje minimum zahtjeva fiskalne neutralnosti, može se kreirati efektivna mjera za povećanje konkurentnosti i smanjenje neformalne ekonomije.

Svakako, smanjenje opterećenja na zarade bilo bi poželjno, jer postoji visok nivo poreza i doprinosa što, sa jedne strane, slabi konkurentnost privrede, a sa druge, utiče na rast sive ekonomije na tržištu rada.

ANALITIKA: Šta očekujete od mjere uvođenja privremene uprave u Atlas i IBM banku, čemu se (kakvom epilogu) mogu nadati deponenti ovih banaka i da li stoji tvrdnja da su ove dvije banke i ranije ispunjavale uslove za uvođenje privremene uprave?

FABRIS: Cilj privremene uprave je da pokuša da oporavi banke.

Podsjetiću da je, tokom 2017. i 2018. godine, Atlas banka povećala akcijski kapital za 11,3 miliona eura i da je unijeto aktive po osnovu naplate potraživanja u iznosu preko 50 miliona eura. Ovo je uticalo na poboljšanje adekvatnosti kapitala banke i smanjenje njenog rizičnog profila. Međutim, dva događaja od sredine 2018. godine su, u značajnoj mjeri, poremetili rad banke i uticali na pogoršanje njene adekvatnosti kapitala, kao i likvidne pozicije. Naime, isplata 15 miliona eura po osnovu garancije i blokada depozita jednog dijela deponenata, u iznosu od preko 60 miliona eura, rezultirali su stanjem koje je utvrđeno neposrednom kontrolom CBCG, a na osnovu kojeg je u obje banke, u skladu sa imperativnom normom Zakona o bankama, uvedena privremena uprava.

Ukoliko privremena uprava rezultira ozdravljenjem navedenih banaka, njihovi deponenti mogu očekivati nastavak normalnog poslovanja banaka.

U slučaju najgoreg scenarija, odnosno uvođenja stečaja u jednoj ili obje navedene banke, svi garantovani depoziti fizičkih i pravnih lica, do 50 hiljada eura, bi bili u cjelosti isplaćeni od strane Fonda za zaštitu depozita, koji raspolaže sa više nego dovoljno sredstava za slučaj realizacije ovakvog  scenarija. 

ANALITIKA: Sugerišete i da bi trebalo povećati transparentnost i efikasnost CRPS-a brisanjem neaktivnih preduzeća, kako bi se dobila realna slika o stanju nelikvidnosti. Zašto to do sada nije urađeno?

FABRIS: Nelikvidnost je jedna od ključnih ranjivosti crnogorske privrede. Da bi se pristupilo rješavanju problema na pravi način, neophodno je imati realnu sliku o stanju nelikvidnosti. U tom pravcu, preporučili smo ažuriranje CRPS-a, jer je u njemu evidentiran veliki broj neaktivnih preduzeća.

Moramo naglasiti da se radi o izuzetno kompleksnom problemu, za čije rješavanje je neophodno učešće velikog broja institucija, a pitanje nije u nadležnosti CBCG.

ANALITIKA: Zagovarate i ubrzanje procesa donošenja Zakona o javno-privatnom partnerstvu i Zakona o koncesijama, kako bi se stvorili novi potencijali rasta. Zašto su ova dva zakona bitna?

FABRIS: U preporukama za 2019. godinu, Centralna banka afirmiše značaj modela javno-privatnog partnerstva. Naime, razvijene zemlje godinama unazad uključuju privatni sektor u finansiranje, izgradnju i upravljanje projektima od privrednog značaja, kako bi izbjegle prekoračenje budžetskih limita. Benefiti primjene modela javno-privatnog partnerstva su višestruki i podrazumijevaju: podizanje kvaliteta usluga, obezbjeđivanje dodatnih investicionih sredstava, transfer know-how-a iz privatnog u javni sektor, reformu javne uprave, te stimulisanje ekonomskog rasta i razvoja kroz adekvatnu podjelu rizika. Zajedničkim djelovanjem privatnog i javnog sektora stvorili bi se novi potencijali rasta, naročito u oblastima koje su ključne za domaću ekonomiju, a država nije u mogućnosti da ih samostalno finansira.

Ključna pretpostavka primjene modela javno-privatnog partnerstva jeste postojanje pravnog okvira. U Crnoj Gori oblast javno-privatnih partnerstava još nije do kraja zakonski definisana, te stoga predlažemo ubrzanje procesa donošenja zakona, kako bi se stvorili novi potencijali ekonomskog rasta. Primjenom Zakona o javno-privatnom partnerstvu i nalaženjem adekvatnih partnera iz privatnog sektora (unutar ili van države) stvorila bi se mogućnost realizacijenekih ključnih infrastrukturnih i drugih projekata od suštinske važnosti za crnogorsku ekonomiju, bez dodatnog fiskalnog opterećenja i zaduživanja, čime se čuva fiskalna stabilnost i ne povećava javni dug. Takođe, u cilju zaštite državnih resursa, neophodno je da se u Ministarstvu finansijaobezbijede kapaciteti za procjenu, upravljanje i nadzor fiskalnog rizika koji proizilazi iz javno-privatnog partnerstva, jer postoji i puno primjera kada ovi modeli nijesu dali očekivane rezultate.

Zakon o koncesijama, s druge strane, pružiće značajna unapređenja u dijelu izbora koncesionara, uslova pod kojim će biti izdata koncesija (na korišćenje prirodnih bogastava, dobara od opšteg interesa i u opštoj upotrebi), kao i sam način i postupak davanja koncesije. Veoma je bitno da se pri dodjeli koncesije vrši efikasan izbor koncesionara i jasno i transparentno definišu uslovi izdavanja koncesija, na obostranu korist, i koncesionara i države.

ANALITIKA: Naglašavate potrebu jačanja kontrole i inspekcijskog nadzora, naročito u oblastima turizma, građevinarstva i usluga (zanatske radnje). Zašto posebno u ovim segmentima?

FABRIS: CBCG je preporučila smanjenje „sive“ ekonomije kroz pojačane kontrole i inspekcijski nadzor u svim oblastima privređivanja gdje postoji sumnja da je ova pojava prisutna.

U turizmu je potrebno sprovesti kontinuirani inspekcijski nadzor nad nelegalnim smještajnim i ugostiteljskim objektima, kao i kontrolu rada turističkih agencija, u smislu poštovanja odredbi Zakona o turizmu i ugostiteljstvu koje se odnose na elektronsko poslovanje u turizmu i zabranu poslovanja nelicenciranim ili neregistrovanim turističkim agencijama koje svoju djelatnost obavljaju preko interneta.

U sektoru građevinarstva je potrebno intenzivirati kontrolu posjedovanja građevinskih dozvola (imajući u vidu postojanje velikog broja nelegalnih objekata), zatim kontrolu izgradnje objekata u skladu sa tehničkom dokumentacijom, kontrolu radnog angažovanja domaćih i stranih lica, koji često nemaju regulisan radno-pravni status, naročito u toku građevinske sezone i sl.

Imajući u vidu da se najveći broj neregistrovanih uslužnih djelatnosti (zanatstvo, zdravstvo, predškolsko obrazovanje i dr.) obavlja u stanovima i drugim privatnim prostorima, inspekcijski nadzor u takvim objektima doprinio bi suzbijanju sive ekonomije na tržištu i zaštiti od nelojalne konkurencije, kao i zaštiti potrošača, naročito u dijelu koji se odnosi na neisticanje cijena, neizdavanje računa korisnicima usluga i sl.

ANALITIKA: Ranije se govorilo o mogućnosti uvođenja takse/poreza na proizvode od plastike kako bi se smanjila njihova upotreba. Zar nemamo previše taksi/poreza i bez ovog nameta i postoji li mogućnost da se redukuje korišćenje proizvoda od plastike na neki drugi način?

FABRIS: Smatramo da Crna Gora u ovoj oblasti treba da slijedi praksu EU, imajući u vidu činjenicu da težimo da budemo ekološka država i da nam je turizam jedna od strateških grana.

Evropska unija je 2015. godine uvela mjere za rješavanje problema plastičnih kesa. Zemljama  članicama je dozvoljeno da uvedu dodatne poreze ili potpuno zabrane jednokratnu upotrebu plastičnih kesa. Cilj je da se, do 2025. godine, smanji njihova upotreba u zemljama članicama za 80 odsto.

U maju ove godine, Evropska komisija je predložila nova pravila koja se odnose na proizvodnju i prodaju 10 plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, koja su prepoznata kao najveći i najčešći uzročnik zagađenja mora, a koja će važiti od 2021. godine. Proizvodi za koje postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative biće zabranjeni na tržištu, dok će upotreba proizvoda koji nemaju direktne alternative biti ograničena, smanjivanjem potrošnje na nacionalnom nivou i uvođenjem obaveze povezivanja proizvođača sa sistemima upravljanja i prečišćavanja tog otpada.

Svakako da ne treba samo dodatno oporezivati ove proizvode, već je potrebno definisati sveobuhvatne mjere usmjerene ka smanjivanju njihovog korišćenja. Te mjere bi trebalo, između ostalog, da uključuju zabranu upotrebe proizvoda za koje postoji alternativa, zabranu besplatnog dijeljenja jednokratnih plastičnih proizvoda, izradu i implementaciju stategije podizanja nacionalne svijesti, prikupljanje i recikliranje plastičnih proizvoda i dr.

ANALITIKA: Preporuka CBCG je i da se kreira informacioni sistem za obaveznu prijavu i odjavu turista čime bi se formirala jedinstvena baza svih smještajnih objekata koji posluju u zemlji i obezbijedilo sveobuhvatno elektronsko praćenje turističkog prometa. Da li bi se ovim došlo do precizne evidencije broja turista i njihovog boravka u Crnoj Gori?

FABRIS: Predloženi informacioni sistem za obaveznu prijavu i odjavu turista ima za cilj upotpunjavanje podataka o turističkom prometu. Kreiranje jedinstvene baze svih smještajnih objekata koji posluju u zemlji (hotela, kampova, odmarališta, liječilišta, etno sela, izdavaoca privatnog smještajai sl.) koja bi zamijenila sve dosadašnje pojedinačne registre, uz obavezu prijave i odjave turista u poseban sistem, obezbijedilo bi obuhvatnije elektronsko praćenje turističkog prometa.

Ova baza bi omogućavala detaljnije praćenje strukture turista shodno dužini posjete, polu, dobi, zemlji pripadnosti, što bi doprinijelo i poboljšanju kvaliteta analiza u turističkom sektoru.

ANALITIKA: Povećanje efikasnosti i efektivnosti programa podrške razvoju poljoprivredne proizvodnje, kao i programa podrške za modernizaciju prerađivačke industrije su takođe među preporukama. Od prerađivačke industrije se očekuje dinamičniji rast u budućnosti, kako bi se mogao intenzivirati taj rast?

FABRIS: S obzirom da smatramo da u pojedinim oblastima industrije, poput prehrambene i drvne, imamo potencijal za povećanje proizvodnje, predložili smo poboljšanje efikasnosti programa podrške za modernizaciju prerađivačke industrije u cilju povećanja konkurentnosti.

U tom smislu, neophodne su aktivnosti na podsticanju tehničko-tehnoloških inovacija, razvoju horizontalnih i vertikalnih klastera, implementaciji međunarodnih standarda kvaliteta, povezivanju poljoprivrede i industrije, građevinarstva i industrije,naučno-istraživačkih ustanova i privrednih subjekata iz ove oblasti (razmotriti otvaranje istraživačkih centara za pojedine oblasti prerađivačke industrije). Realizacijom navedenih aktivnosti proizvodnja bi se modernizovala i ostvario bi se veći stepen finalizacije proizvoda, a time bi se povećao izvoz poluproizvoda i gotovih proizvoda.



Intervju guvernera dr Radoje Žugića za Bankar.me, oktobar 2018.

Bankar.me: Po Vašem mišljenju, koji su u najveći rizici za ekonomiju Crne Gore, u narednoj godini?

Žugić: Smatram da svi rizici imaju opadajući trend. Bankarski sistem je značajno unaprijeđen i u velikoj mjeri stabilizovan. Iako su, u nekim manjim bankama, prisutne ranjivosti, to ne predstavlja rizik za sistem. Mjere fiskalne konsolidacije koje Vlada odlučno sprovodi daju rezultate i ukoliko se njihova implementacija nastavi u skladu sa planom ostvarićemo i fiskalnu održivost.

Rizici na koji ne možemo uticati bi bili pogoršanje situacije kod naših najvažnijih partnera, odnosno zemalja regiona i EU, ali projekcije za narednu godinu ne ukazuju da bi to mogao biti realan scenario.

Bankar.me: Kakvim bi ste ocijenili generalno stanje u bankarskom sektoru Crne Gore? Nedavno su se kao “rizične” pominjale dvije banke, da li se stanje promijenilo kada su te banke u pitanju?

Žugić: Bankarski sektor u Crnoj Gori, na nivou sistema, karakteriše stabilnost, likvidnost, solventnost… Sve značajne bilansne pozicije bilježe rast, pa na kraju trećeg kvartala tekuće godine u odnosu na kraj prethodne godine, ukupna aktiva bilježi rast od 5,52%, ukupni krediti od 10,70%, ukupni depoziti od 5,88% i ukupni kapital od 0,83%.

Agregatni koeficijent solventnosti, kao relativni pokazatelj adekvatnosti kapitala banaka, na kraju drugog kvartala 2018. godine, iznosio je 17,15%, što je značajno iznad zakonski propisanog minimuma od 10%. Takođe, likvidna aktiva je krajem septembra tekuće godine već prešla nivo od 1.037,9 miliona eura, pri čemu predstavlja preko 23,52% ukupne aktive banaka, odnosno skoro četvrtinu ukupne aktive banaka. Ova sredstva, po konzervativnoj definiciji likvidne aktive koju CBCG koristi, uključuju samo novčana sredstva, sredstva na žiro računu, depozite po viđenju kod banaka i polovinu obavezne rezerve banaka. Sve navedeno znači da je likvidna pozicija banaka izuzetno snažna i da bankarski sistem kao cjelina ima dovoljno kapitala za pokriće svih rizika kojima su u ovom trenutku izloženi.

Bankarski sektor karakterišu pozitivni trendovi i kada je riječ o profitabilnosti. Tako je bankarski sistem, na nivou sistema, na kraju septembra 2018. godine, ostvario neto dobit od 29,9 miliona eura. Na kraju drugog kvartala ove godine agregatni prinos na aktivu (ROA) iznosi 1,49%, a prinos na kapital (ROE) 12,58%, dok su u istom periodu prethodne godine iznosili 0,84% i 6,53%, respektivno.

Nivo nekvalitetnih kredita, kao indikator kvaliteta kreditnog portfolija banaka, bilježi konstantan i snažan trend pada. Učešće nekvalitetnih u ukupnim kreditima (NPL) značajno je smanjeno u prethodnom periodu. Naime, sa nivoa od preko 25% u 2011. godini, NPL je zabilježio pad na trenutnih 6,71%, što ukazuje na odličnu dinamiku smanjenja NPL-a. Ovakvoj dinamici su doprinijele aktivnosti CBCG sprovedene u prethodnom periodu. Podsjetiću da smo najprije zahtijevali od banaka da pripreme trogodišnje strategije rješavanja NPL-a, čija se realizacija u kontinuitetu prati i kontroliše. Zatim smo izvršili dopunu zakonskog rješenja za dobrovoljno restruktururanje dugova, kako bi se pospješio oporavak dužnika i uticalo na likvidnost privrede. Rezultati primjene dopunskog zakonskog rješenja, koje će važiti do maja 2019. godine, su zadovoljavajući. Iznos ukupno restrukturiranih kredita do 30.09.2018. godine iznosi 36,7 miliona eura. Očekuju se dalji pozitivni efekti primjene ovog zakona u predstojećem periodu.

Imajući u vidu trenutan nivo NPL-a na nivou sistema, možemo da konstatujemo da nekvalitetni krediti više ne predstavlja sistemski problem, već pitanje pojedinih banaka koje moraju da učine dodatan napor u cilju njihovog daljeg smanjenja.

Iako bankarski sektor karakterišu pozitivni trendovi, postoje određene ranjivosti na individualnom nivou. Dvije banke koje su od strane CBCG prepoznate kao ranjive su pod posebnim režimom nadzora. Ranjivosti kod navedenih banaka, koje ne predstavljaju sistemski važne banke, ne mogu na materijalno značajan način uticati na stabilnost sistema.

Bankar.me: Svjedoci smo da je u regionu evidentan postupak preuzimanja banaka iz grupacije Societe Generale od strane OTP grupe (Splitska banka u Hrvatskoj, trenutno aktuelna dubinska analiza Societea od strane OTP u Srbiji, špekulacije oko preuzimanja u Bugarskoj, Albaniji…) Da li je do CBCG stizao sličan zahtjev kada su u pitanju banke ove dvije grupacije koje posluju u Crnoj Gori? Kako bi hipotetički taj merdžer uticao na stanje u sektoru sa aspekta konkurencije, kada se ima u vidu činjenica da bi aktiva te “mega banke” bila preko 1 milijardu eura?

Žugić: Centralnoj banci nije upućen zvaničan zahtjev za spajanje Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica – member of OTP Group i Societe Generale banke Montenegro AD.

U vezi sa efektima na bankarski sistem u slučaju da dođe do spajanja ove dvije banke, treba imati u vidu da se potpuna ocjena o poželjnosti koncentracije vrši u formalnom postupku koji je utvrđen zakonom. Tokom ovog postupka pribavljaju se sve relevantne i aktuelne informacije i podaci od značaja za ocjenu po ovom pitanju, na osnovu kojih CBCG donosi odgovarajuću odluku.

Dakle, ukoliko dobijemo takav zahtjev razmotrićemo sve relevantne činjenice, kao i efekte takve transakcije i donijeti odluku koja neće, ni u kom slučaju, ugroziti ili oslabiti stabilnost finansijskog sistema Crne Gore.

Bankar.me: Iz regiona smo registrovali i najave za privatizacijom još dvije bankarske grupacije čiji ogranci sa uspjehom posluju u Crnoj Gori, a to su slovenačka NLB i srpska Komercijalna banka. Da li je CBCG imala bilo kakve najave kada su ovi procesi u pitanju?

Žugić: Kao učesnik na supervizorskim koledžima, koje organizuju supervizori matičnih banaka Komercijalne banke AD Podgorica i NLB banke AD Podgorica (NLB d.d. Ljubljana i Komercijalna banka A.D. Beograd), CBCG je upoznata sa planovima za privatizaciju navedenih matičnih banaka. Imajući u vidu fazu u kojoj se navedeni procesi nalaze, Centralnoj banci još uvijek nijesu dostavljeni zahtjevi potencijalnih investitora za davanje odobrenja za sticanje indirektnog kvalifikovanog učešća u vlasničkoj strukturi crnogorskih supsidijara navedenih matičnih banaka. U saradnji sa supervizorima navedenih matičnih banaka, a u okviru saradnje koja se efektuira kroz rad supervizorskih koledža, Centralna banka će aktivno biti uključena u ovaj proces, polazeći od svojih nadležnosti shodno Zakonu o Centralnoj banci Crne Gore i Zakonu o bankama.

Bankar.me: Često možemo čuti, a što i pojedini predstavnici CBCG potvrđuju, da i dalje postoji aktivno interesovanje za ulazak novih banaka na naše tržište, pa se tako licitira sa investitorima iz Rusije, Turske, pa sve do Kanade. Ima li aktivnih zahtjeva za licenciranjem novih banaka, tj. da li uskoro možemo očekivati konkretne zahtjeve?

Žugić: Trenutno, ne postoji zahtjev za licenciranje nove banke u Crnoj Gori. Kao posljedica činjenice da je bankarski sistem značajno unaprijeđen u prethodnom periodu i da predstavlja najzdraviji dio naše ekonomije, kao i ekonomskog ambijenta u Crnoj Gori, postoji veliki broj predloga i interesovanja za ulaganje u bankarski sektor u Crnoj Gori.

U skladu sa tim, u uvjerenju smo da će u skorijoj buducnosti neki od potencijalnih investitora podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke, odnosno zahtjev za izdavanje odobrenja za sticanje kvalifikovanog učešća u nekoj od banaka koje posluju u Crnoj Gori.

Bankar.me: Vidimo da najveće svjetske centralne banke polako mijenjaju politike kada su pitanju referentne kamatne stope, u prvom redu američki FED koji podiže svoje stope, a svjedoci smo i blagog oporavka Euribor stopa. Kakva su Vaša predviđanja kada su kamatne stope u pitanju u narednih godinu-dvije? Da li možemo očekivati rast kamata i da li bi klijenti koji imaju kredite vezane za Euribor trebalo da počnu da razmišljaju o alternativama kroz eventualne reprograme i fiksne kamatne stope?

Žugić: Evidentno je da ECB kreće u proces normalizacije monetarne politike koji će biti vrlo postepen. ECB će neto kupovine hartija od vrijednosti smanjiti od oktobra na 15 milijardi mjesečno, uz očekivanje da će se ovaj program završiti sa istekom ove godine.

Trenutno opredeljenje je da ključne kamatne stope ostanu nepromijenjene bar do ljeta sljedeće godine, a ako bude potrebe i duže, da bi se ostvarila ciljna stopa inflacije od ispod 2%, ali blizu 2%. To znači da, u ovoj i narednoj godini, ne treba očekivati značajniji rast kamatnih stopa vezanih za euribor. Varijabilne kamatne stope, međutim, uvijek nose određenu dozu rizika i posmatranjem istorijskog kretanja euribora može se dobiti uvid u kom rasponu bi se kamatne stope mogle kretati u budućnosti.

Bankar.me: Ispratili smo i dešavanja iz regiona vezano za sudske sporove koji se vode protiv banaka oko naplate troškova kredita. Kakva je situacija kada je naš bankarski sektor u pitanju, da li postoji aktivnih tužbi protiv banaka sa istim optužbama i da li eventualno očekujete da bi moglo doći do takvog trenda kod nas? Da li imate procjenu koliko bi to koštalo banke ukoliko dođe do masovnijih tužbi?

Kako je već ranije saopštavano, Centralna banka Crne Gore nije ovlašćena da javno saopštava stavove i mišljenja po pitanjima koja proizilaze iz obligacionih odnosa o kojima meritorno mogu da odlučuju samo sudovi. Nemamo informacije o postojanju tužbi protiv banaka po pitanju zakonitosti naplate troškova kredita u Crnoj Gori. Nesporno je da je potrebno da klijenti, prilikom razmatranja ponude za određeni kredit,  obrate posebnu pažnju na iznos efektivne kamatne stope koja predstavlja stvarnu, odnosno ukupnu cijenu za korišćenje pozajmljenih sredstava, a koja u sebi uključuje i troškove obrade kredita.

Bankar.me: Iako nam se primiče Nedjelja štednje, svjedoci smo da, moža čak po prvi put u posljednje dvije decenije, crnogorske banke se ni ne trude da privuku nove štediše i reklamiraju veće kamate na štednju. Šta savjetovati građanima i privrednicima koji imaju viška sredstava, a banke im trenutno ne nude povoljne uslove na štednju?

Žugić: Ukoliko uporedite kamatne stope na štednju u Crnoj Gori sa stopama u zemljama regiona i EU, primjetićete da su one kod nas nešto više, tako da se ne bih složio u potpunosti sa Vašom konstatacijom.

Osim prinosa, doduše trenutno niskog, čuvanje novca u bankama ima i sigurnosni efekat, odnosno nemate rizik krađe, a svi depoziti do 50.000 eura u Crnoj Gori su osigurani. Naravno, postoje i alternativni oblici investiranja sredstava, ali ne zaboravite staro pravilo koje kaže da ako želite veći prihod morate preuzeti veći nivo rizika.



Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa, za novinsku agenciju Mina-Business, septembar 2018.

Ne treba očekivati postavljanje pitanja ukidanja eura

Crna Gora će, kada dođe momenat priključenja EU, biti potpuno spremna, saopštio je viceguverner Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris i dodao da ne treba očekivati da će tokom pregovora o pristupanju neko postaviti pitanje eventualnog ukidanja eura.

„Ne treba očekivati da će neko postaviti pitanje ukidanja eura, već koje uslove moramo da ispunimo da bismo mogli da postanemo članica Evropske monetarne unije“, rekao je Fabris u intervjuu agenciji Mina-business.

On je dodao da Evropska komisija (EK) prvi put pregovara o budućem članstvu države koja već koristi euro kao zvanično sredstvo plaćanja, zbog čega Crna Gora ne može da se oslanja na iskustva ostalih članica EU.

Fabris, koji je pregovarač za Poglavlje 17 – Ekonomska i monetarna unija, kazao je da je i u samoj pregovaračkoj poziciji EK konstatovano da Crna Gora treba da prihvati rješenje za euro koje ponudi Komisija.

„Svi naši formalni i neformalni razgovori ukazuju na to da se neće postaviti pitanje ukidanja eura. U prilog tome govori i poruka komesar EU za proširenje i politiku susedstva, Johannesa Hahna, prilikom otvaranja Poglavlja 17 da bi Crna Gora, nakon pristupanja EU, mogla da nastavi da koristi euro pod uslovom da se time ne ugrozi njena stabilnost i konkurentnost“, saopštio je Fabris.

On smatra da je realno očekivati da će Poglavlje 17 biti jedno od posljednjih koje će Crna Gora zatvoriti, imajući u vidu kompleksnost pitanja kojima se bavi, kao i činjenicu da je ono jedno od posljednjih otvorenih.

Fabris je podsjetio da će Crna Gora, da bi postala punopravni član eurozone, morati da ispuniti Mastrihtske kriterijume, koji se odnose na visinu javnog duga i nivo budžetskog deficita.

„Kada su u pitanju ti kriterijumi, Evropska monetarna unija nije “progledala” nijednoj članici, pa je izvesno da neće ni Crnoj Gori. Međutim, treba imati u vidu da zemlja prvo mora da postane članica EU, pa tek onda može da aplicira za eurozonu i ulazi u proces ispunjavanja Mastrihtskih kriterijuma, tako da imamo dovoljno vremena za njihovo ispunjenje“, rekao je Fabris.

On je naveo da su, u cilju postizanja održivih javnih finansija, donešeni strateški dokumenti kojima su definsiani planovi, mjere i rokovi za njihovo postizanje, kao i da sve projekcije ukazuju da će se fiskalna pozicija Crne Gore popraviti nakon okončanja gradnje auto-puta.

Fabris je saopštio da se preduzimaju mjere kako bi se ojačala makroekonomska stabilnost zemlje, posebno javnih finansija i finansijskog sektora, riješili strukturni problemi u ekonomiji i povećala konkurentnost.

On je kazao da su, po pitanju monetarnih standarda, Evropska centralna banka (ECB) i jedan broj partnerskih centralnih banaka iz eurozone, tokom 2014. i 2015. godine, uradili studiju pripremljenosti CBCG za ulazak u Evropski sistem centralnih banaka.

„Na bazi te studije i ostalih evropskih tekovina iz te oblasti, već godinama se pripremamo, a nedavnim donošenjem novog Zakona o CBCG ispunili smo većinu tih standarda. Imajući to u vidu, ubijeđen sam da ćemo biti potpuno spremni kada dođe trenutak priključenja“, rekao je Fabris.

Fabris je saopštio da će Crna Gora ispunjavanjem zahtjeva iz Poglavlja 17 i pristupanjem EU, dobiti unaprijeđen ambijent i uspostavljene politike i procedure koje su u skladu sa evropskim pravilima i koje će pozitivno uticati na ukupni ekonomski i društveni razvoj.

„Osnovni cilj je održavanje makroekonomske stabilnosti, kroz obezbjeđenje stabilnosti cijena, povećanje konkurentnosti ekonomije i osiguranje stabilnih i održivih javnih finansija“, naveo je Fabris.

On je dodao da postoje tri ključna izazovi za zatvaranje Poglavlja 17, od kojih se prvi odnosi na implementaciju statističkih standarda ESA 2010.

„U pitanju je veoma kompleksan set standarda, za čiju implementaciju, u ovom trenutku, ne posjedujemo adekvatan nivo znanja, ali nadamo se da ćemo uz tehničku pomoć uspjeti da prevaziđemo taj izazov. To je ujedno i ključni izazov u Poglavlju 17“, rekao je Fabris.

On je kao drugi izazov naveo neophodnost izmjene Ustava u cilju usaglašavanja ciljeva CBCG sa evropskim tekovinama, za šta je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu. Posljednji izazov predstavljaju pregovori o modifikovanju Mastrihtskih kriterijuma za pristupanje Crne Gore eurozoni, imajući u vidu specifičnu situaciju u vezi korišćenja eura.

Fabris smatra da se, iako je dosta postignuto na polju obezbjeđenja makroekonomske i fiskalne stabilnosti Crne Gore, radi o procesu koji je neophodno sprovoditi u kontinuitetu.

On je podsjetio da je Vlada 2015. usvojila dokument Pravci razvoja Crne Gore do ove godine, koji je krajem prošle ažuriran i sada nosi naslov Pravci razvoja Crne Gore do 2021.

„Strateški cilj ekonomske politike ostao je isti – održiv i inkluzivan rast koji će doprinijeti povećanju kvaliteta života svih građana. Tim dokumentom definisani su prioritetni sektori razvoja, pravci razvoja, oblasti politika pravaca razvoja, prioriteti i razvojne mjere“, kazao je Fabris.

On je naveo da, tri posljednje godine, Vlada usvaja Program ekonomskih reformi za dvogodišnji period, najvažniji dokument Crne Gore u ekonomskom dijalogu sa EK i zemljama članicama EU.

„Istovremeno je i ključni strateški dokument zemlje koji sadrži srednjoročni makroekonomski i fiskalni okvir, sa pratećim mjerama fiskalne politike, kao i sveobuhvatnu agendu strukturnih reformi. Strateški razvojni cilj Crne Gore definisan Programom je održiv i inkluzivan ekonomski rast koji će doprinijeti smanjenju razvojnog zaostajanja u odnosu na prosjek EU i povećati kvalitet života njenih građana“, rekao je Fabris.

On je podsjetio da je donijeta i Srednjoročna strategija upravljanja dugom za period do 2020, kao i Program reforme upravljanja javnim finansijama do 2020. Usvojena je i Fiskalna strategija za period od prošle do 2020, na osnovu koje se, na godišnjem nivou, pripremaju smjernice fiskalne politike za period od tri godine i godišnji budžeti.

Fabris je naveo i da su započete aktivnosti na implementaciji statitičkih standarda koje zahtijeva EU.



Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa, za novinsku agenciju Mina-Business, jun 2018.

Unaprijediće ambijent i uspostaviti politike i procedure

Crna Gora će, ispunjavanjem zahtjeva iz Poglavlja 17, koje je otvoreno u ponedjeljak, dobiti unaprijeđen ambijent i uspostavljene politike i procedure, koje će pozitivno uticati na ukupni ekonomski i društveni razvoj, ocijenio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris.

Fabris je kazao da se kroz Poglavlje 17 - Ekonomska i monetarna unija, koje je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu, crnogorska ekonomija priprema za sprovođenje zajedničke ekonomske politike.

“Osnovni cilj je održavanje makroekonomske stabilnosti, kroz obezbijeđenje stabilnosti cijena, povećanje konkurentnosti ekonomije i obezbijeđenje fiskalne stabilnosti”, rekao je Fabris u intervjuu agenciji Mina-business.

On je saopštio da Crna Gora, kako bi došla do tih koristi, mora proći kroz kompleksan proces i napraviti dalji plan aktivnosti čijim će realizovanjem uspjeti da odgovori na izuzetno rigorozne zahtjeve EU kada su u pitanju ekonomski i monetarni standardi.

Fabris je podsjetio da je tokom prethodnog perioda odrađen veliki posao, što je nedavno u potvrđeno posljednjem Izvještaju za Crnu Goru za ovu godinu.

„U tom dokumentu je konstatovano da, kada je u pitanju napredak u prethodnih 12 mjeseci, Crna Gora bilježi dobar napredak, što je značajan iskorak u odnosu na Izvještaj iz 2016. kada je zabilježeno da nema napretka u toj oblasti“, objasnio je Fabris.

Prema njegovim riječima, Evropska komisija (EK) je postavila dva početna mjerila Crnoj Gori u Poglavlju 17, od kojih je posebnu pažnju i uloženi napor zahtijevalo drugo mjerilo, koje je podrazumijevalo izradu Akcionog plana za usaglašavanje s pravnom tekovinom u oblasti ekonomske i monetarne politike.

„Njegovim usvajanjem, u martu prošle godine, to mjerilo je ispunjeno. Akacioni plan definiše jasne ciljeve i vremenske rokove za potpuno usklađivanje zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, kao i mjere za razvoj potrebnih administrativnih kapaciteta“, dodao je Fabris.

On je naveo da je EK posebne pohvale uputila upravo po tom pitanju, jer je nakon usvajanja Akcionog plana Crna Gora nesmanjenom dinamikom nastavila s kontinuiranim sprovođenjem aktivnosti planiranih tim dokumentom.

„U tom kontekstu, vrijedno je napomenuti da je realizovan najveći dio predviđenih aktivnosti iz Akcionih plana“, kazao je Fabris.

On je podsjetio da su u oktobru prošle godine donijete izmjene i dopune Zakona o Centralnoj banci (CBCG) i o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom, čime je princip nezavisnosti vrhovne monetane institucije implementiran u potpunosti.

„Takođe, donošenjem izmjena i dopuna Zakona o CBCG i nove odluke o bližim uslovima za davanje kredita bankama u slučaju potreba za likvidnošću, kojom je stavljena van snage odluka o odobravanju finansijske pomoći u krajnjoj instanci, u potpunosti je implementiran princip zabrane monetarnog finansiranja javnog sektora“, precizirao je Fabris.

On je rekao i da je, kada je u pitanju princip zabrane privilegovanog pristupa javnog sektora finansijskim institucijama, u decembru 2015. godine izmijenjena odluka o obaveznoj rezervi banaka kod CBCG, kojom je postignuta potpuna usklađenost sa tim principom.

„Time je istovremeno stvoren osnov za ispunjenje prvog mjerila za otvaranje poglavlja“, saopštio je Fabris.

Kada je u pitanju oblast ekonomske politike, on je rekao da je Crna Gora nastavila sa preduzimanjem koraka koji je približavaju predviđenim standardima.

„U tom kontekstu, u decembru 2015. godine usvojen je Program reformi upravljanja javnim finansijama za period od 2016. do 2020. godine, koji propisuje ključne reformske planove Crne Gore u toj oblasti u cilju povećanja odgovornosti i obezbijeđivanja zdravog finansijskog upravljanja“, poručio je Fabris.

On je podsjetio da je Crna Gora donijela i Fiskalnu strategiju za period od prošle do 2020. godine, zatim Smjernice makroekonomske i fiskalne politike, Pravce razvoja, kao i Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom do 2020. godine, kojom su utvrđene mjere za upravljanje troškovima i rizicima koji se odnose na dug, u skladu sa postojećim makroekonomskim prilikama i strukturom duga.

„Nastavili smo sa godišnjim usvajanjem Programa ekonomskih reformi (PER) za Crnu Goru, a posljednji PER za period do 2020. godine usvojen je krajem januara ove godine. PER je najvažniji dokument Crne Gore u ekonomskom dijalogu s EK i zemljama članicama EU“, dodao je Fabris.

Na pitanje koji su naredni zadaci Crne Gore u Poglavlju 17 i što će biti najveći izazov tokom pregovora, Fabris je saopštio da slijedi rad na daljem usklađivanju s pravnom tekovinom EU, kao i snaženje administrativnih kapaciteta za pravilnu primjenu politika iz tog poglavlja, kako bi Crna Gora potpuno spremno dočekala odluku o priključenju evropskom bloku država.

„Po pitanju daljeg usklađivanja s pravnom tekovinom EU, Crna Gora će u narednom periodu usvojiti Smjernice makroekonomske i fiskalne politike do 2021. godine, kao i zakone o zaštiti depozita i o osiguranju, čijim će se donošenjima ispuniti princip zabrane privilegovanog pristupa javnog sektora finansijskim institucijama“, rekao je Fabris.

Veliki izazov, kako je naveo, predstavljaće implementaija ESA2010 standarda, što je dio pregovora i u okviru Poglavlja 18 - Statistika.

„U pitanju su izuzetno kompleksni statistički standardi, na čijoj implementaciji se radi i u okvirima tehničke pomoći stranih eksperata“, ocijenio je Fabris.

On je saopštio da će izazov predstavljati i pitanje eura.

„Mislim da je veliki uspjeh činjenica da se više ne dovodi u pitanje korišćenje eura u Crnoj Gori. Crna Gora želi da zadrži euro kao zvanično sredstvo plaćanja, ali je saglasna da se njen sadašnji način korišćenja eura u potpunosti razlikuje od članstva u Ekonomskoj i monetarnoj uniji“, rekao je Fabris.

Crna Gora će, kako je poručio, težiti da ispuni kriterijume konvergencije za pristupanje eurozoni.

„Međutim, očekujemo njihovu modifikaciju, prije svega onih koji nijesu primjenljivi u slučaju Crne Gore“, dodao je Fabris.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je, kako je i očekivano, dobila sveobuhvatna završna mjerila koja predstavljaju nastavak kontinuiranog procesa usklađivanja s kriterijumima EU u toj oblasti.

Fabris je rekao da su svjesni da su mjerila biti kompleksna, što će vjerovatno rezultirati time da će to poglavlje biti zatvoreno među posljednjima, kao što je među posljednjima i otvoreno.

„Ali, to je upravo ono što smo mi priželjkivali, jer će se time crnogorskoj strani omogućiti da dobije dovoljno vremena da predstavi adekvatan plan za buduće korake koje će preduzeti kako bi, bez rezerve, ispunila sve preostale zahtjeve EU“, zaključio je Fabris.



Intervju guvernera dr Radoja Žugića za novinsku agenciju Mina-Business, maj 2018.

CBCG će korigovati naviše stopu rasta ekonomije

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Centralna banka (CBCG) najvjerovatnije će u narednom periodu korigovati naviše stopu rasta crnogorske ekonomije, jer je u prvom kvartalu veliki broj sektora ostvario izuzetan rast, daleko iznad očekivanja, saopštio je guverner vrhovne monetarne institucije, Radoje Žugić.

On je u intervjuu agenciji Mina-business rekao da je CBCG, krajem prošle godine, projektovala stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za ovu godinu u rasponu od 2,7 do 3,2 odsto.

„Očekujem, međutim, da ćemo u narednom periodu korigovati ovu stopu rasta naviše, jer je veliki broj sektora ostvario izuzetan rast. Tu, prije svega, mislim na industrijsku proizvodnju u kojoj je ostvaren rast aktivnosti od 39 odsto u odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal, građevinarstvo sa povećanom vrijednošću izvršenih radova od 46,8 odsto, turizam sa rastom broja noćenja od 11,9 odsto i trgovina sa rastom od 4,9 odsto“, rekao je Žugić.

Na pitanje da li su nedavno potpisivanje ugovora o finansijskom aranžmanu između Crne Gore i Svjetske banke (SB) kao i emisija obveznica dobar način rješavanja problema u državnim finansijama, Žugić je odgovorio da način rješavanja problema jeste program fiskalne konsolidacije koji je usvojila Vlada i čija je implementacija u toku.

„Programom su predviđene značajne uštede i racionalizacije koje će omogućiti povratak javnog duga na održiv nivo. Tako se očekuje da ćemo u 2020. godini imati javni dug ispod 60 odsto BDP-a. I MMF i SB su se izuzetno pozitivno izrazili o tom programu, koji je i kreiran u saradnji sa njima“, kazao je Žugić.

Uspješno realizovan aranžman sa SB i emisija euroobveznica po izuzetno povoljnim uslovima su, kako je naveo, pokazatelj i potvrda da finansijska tržišta vjeruju u program konsolidacije koji Crna Gora sprovodi.

„Iako rast javnog duga nije dobar pokazatelj, ne treba na svako zaduživanje apriori gledati negativno. Prva važna komponenta javnog duga je nastala kao rezultat gradnje dionice autoputa. Ulaganje u infrastrukturu ne smatram pogrešnim, jer će ono kreirati buduće ekonomske benefite i povećati bezbijednost saobraćaja“, smatra Žugić.

Sa druge strane, kako je rekao, jedan dio javnog duga je nastao kao rezultat kontraciklične fiskalne politike, koja je primjenjena u borbi sa recesijom koja je Crnu Goru pogodila tokom globalne finansijske krize.

„Da nijesmo imali kontracikličnu politiku, posljedice krize bi bile mnogo dublje, a istu politiku je primjenila i većina zemalja Evropske unije (EU), odnosno eurozone“, dodao je Žugić.

On je podsjetio da je učešće javnog duga u BDP-u zemalja eurozone više nego u slučaju Crne Gore i iznosi oko 87 odsto BDP-a na kraju prošle godine.

Žugić je saopštio i da očekuje da će se pregovori Crne Gore u Poglavlju 17 - Ekonomska i monetarna unija otvoriti tokom ove godine i da će država, u okviru istih, zadržati euro.

„Naime, ukidanje eura, a nakon par godina njegovo ponovno uvođenje, bilo bi apsurdno, jer je naš krajnji cilj pristupanje evropskoj monetarnoj uniji. Eventualni zahtjev za ukidanjem eura bi se izuzetno negativno odrazio na ekonomski razvoj, kao i na strane investicije, što bi bilo suprotno jednom od osnovnih ciljeva EU, a to je ubrzanje ekonomskog rasta zemalja članca“, ocijenio je Žugić.

Prema njegovim riječima, EU je svjesna da je Crna Gora specifičan slučaj i da je strana valuta uvedena prije direktive ECOFIN-a, koja zabranjuje unilateralnu eurizaciju.

„Od Crne Gore nije traženo da uvede svoju valutu, dok je, sa druge strane, neupitna naša namjera da eurozoni pristupimo poštujući sva pravila i procedure i uz ispunjenje svih kriterijuma, ne želeći da koristimo prečice“, rekao je Žugić.

Komentarišući najznačajnije zakonske tekstove koje je CBCG pripremila ili treba da pripremi u ovoj godini, Žugić je naveo da je vrhovna monetarna institucija nastavila da sprovodi intenzivne aktivnosti na planu unaprijeđenja regulatornog okvira kojim se uređuje bankarsko poslovanje.

„Prioritetne regulatorne aktivnosti CBCG u ovoj godini odnose se na pripremu novog zakona o kreditnim instutucijama i sa njim povezanim setom podzakonskih akata, kao i inoviranje Nacrta zakona o sanaciji banaka koji je već bio na javnoj raspravi“, saopštio je Žugić.

Kroz pripremu novog zakona o kreditnim instutucijama i seta podzakonskih akata obaviće se, kako je objasnio, usklađivanje postojećeg pravnog okvira sa direktivom o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i regulativom o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije, kojima su se u evropsko zakonodavstvo implementirali bazelski standardi.

Implementacijom navedene direktive propisaće se zakonska rješenja koja će se odnositi na odobrenja za rad kreditnih institucija, sticanje kvalifikovanih učešća u kreditnim institucijama, ostvarivanje prava na slobodu osnivanja kreditnih institucija i slobodu pružanja usluga, kao i rješenja kojima će se urediti osnivački kapital kreditne institucije i proces supervizorske procjene.

„Pored toga, implementacijom navedene regulative stvoriće se pravne pretpostavke za uspostavljanje jedinstvenih i direktno primjenjivih bonitetnih - prudencijalnih zahtjeva za kreditne institucije koji se odnose na regulatorni kapital, kapitalne zahtjeve za kreditni, tržišni i operativni rizik i za likvidnost“, dodao je Žugić.

On je kazao da će na taj način crnogorski bankarski sistem u potpunosti dobiti regulatorni okvir na kojem se zasniva poslovanje kreditnih institucija u EU.

„Primjenom rješenja novog zakona o kreditnim instutucijama i seta podzakonskih akata, stvoriće se uslovi za unaprijeđenje upravljanja rizicima u bankama i transparentnosti u njihovom radu, što će pozitivno uticati i na sposobnost bankarskog sektora da apsorbuje eventualne šokove koji mogu nastati iz finansijskih i ekonomskih stresova“, smatra Žugić.

Tokom godine, CBCG će raditi i na inoviranju ranije pripremljenog Nacrta zakona o sanaciji banaka.

Tim zakonom će se implementirati direktiva o uspostavljanju okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija, kojom se reguliše spriječavanje nastajanja bankarskih kriza i uspostavlja sistem sanacije banaka za koje se ocijeni da je javni interes da ne smiju da propadnu.

„U tom smislu, novim zakonom o sanaciji banaka omogućiće se CBCG da utvrđuje jedinstvene instrumente rane intervencije i sanacije i da ima ovlašćenja za efikasno postupanje prema bankama koje propadaju ili će vjerovatno propasti“, rekao je Žugić.

On je dodao da će se propisati i osnivanje sanacionog fonda, koji će finansirati sam bankarski sektor i iz koga će se, u slučaju potrebe, pružati finansijska podrška bankama koje propadaju.

„Ciljevi koji će se postići reformom bankarskih zakona ogledaju se, prvenstveno, u daljem jačanju stabilnosti i razvoju finansijskog sistema u cjelini i podizanju kapaciteta supervizije uz visok stepen usaglašenosti regulative sa evropskim zakonodavstvom“, naveo je Žugić.

Na pitanje kakav je njegov stav po pitanju normalizacije monetarne politike koju sprovode glavne centralne banke i da li ona ima uticaja i kakvog na banke u Crnoj Gori, Žugić je odgovorio da normalizacija monetarne politike mora da se sprovodi fazno i transparentno, odnosno uz blagovremene najave Evropske centralne banke (ECB) o svim planiranim mjerama, kako bi finansijska tržišta imala dovoljno vremena za pripremu.

„Smanjivanje bilansa ECB treba da bude postupno i u dužem vremenskom periodu, da se ne bi ugrozila finansijska tržišta. Referentnu kamatnu stopu treba, takođe, postupno povećavati i ona, u višegodišnjem periodu, treba da se zadrži na nižem nivou u odnosu na pretkrizni nivo“, kazao je Žugić.

Što se tiče uticaja normalizacije monetarne politike na bankarski sektor u Crnoj Gori, Žugić smatra da on neće biti značajan, jer su banke dobro kapitalizovane, izuzetno likvidne i sa značajno smanjenim ranjivostima u odnosu na period od prije nekoliko godina.


Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za dnevni list Pobjeda, april 2018.

PDF link

U planu nova garancija Svjetske banke od 90 miliona dolara

PODGORICA - Crna Gora pregovara sa Svjetskom bankom o dobijanju nove garancije u vrijednosti od 90 miliona dolara, uz pomoć koje bi se na međunarodnom tržištu mogla povoljno zadužiti do 270 miliona dolara. Novac bi bio iskorišćen za refinansiranje javnog duga, kazao je u intervjuu Pobjedi viceguverner Centralne banke dr Nikola Fabris.

POBJEDA: Do kada bi trebalo da bude odobrena nova garancija Svjetske banke i koji bi bili benefiti?

FABRIS: U toku su aktivnosti na ispunjavanju uslova za dobijanje nove garancije Svjetske banke. Planirani iznos je 90 miliona američkih dolara. Očekuje se da bude odobrena početkom sljedeće godine.

Najbolji je način da se ova podrška, kao i prethodna, iskoristi za povoljno refinansiranje kojim bi se otplatio dio javnog duga. Zaduživanje uz garanciju Svjetske banke obezbjeđuje niske kamatne stope i povoljne uslove otplate (grejs period i duži rokovi otplate). Procjene su da se, u odnosu na iznos garancije Svjetske banke, može obezbijediti do tri puta veći iznos zaduživanja

POBJEDA: Zađuživanje za refinansiranje euroobveznica - na koji način će uticati na stabilizaciju finansija?

FABRIS: Tekuća emisija euroobveznica je realizovana uz, do sada, najnižu kamatnu stopu, čime su smanjeni troškovi finansiranja javnog duga. Postojećom emisijom su obezbijeđena sredstva za refinansiranje dijela obveznica koje dospijevaju 2019, 2020. i 2021. godine, čime je obezbijeđena veća ravnomjernost u rokovima dospjeća javnog duga, odnosno smanjeni su iznosi velikih rata koje bi dospijevale u 2020. i 2021. godini. Takođe, na ovaj način su obezbijeđena sredstva za finansiranje javnog duga u ovoj i sljedećoj godini, što je bio jedan od potencijalnih rizika.

POBJEDA: Kakve su najnovije ocjene Svjetske banke i MMF-a u odnosu na ekonomsku situaciju, izglede i rizike crnogorske ekonomije?

FABRIS: Predstavnici MMF-a i Svjetske banke su pozdravili ostvarene rezultate Crne Gore u procesu fiskalne konsolidacije, kao i u dijelu unapređenja finansijskog sistema, a naročito je pozdravljen uspjeh u, do sada, najpovoljnijoj emisiji euroobveznica. Naglašeno je da je, i u okolnostima teških i nepopularnih mjera fiskalnog prilagođavanja, kao i zahtjevnih aktivnosti na unapređenju finansijskog sistema, Crna Gora ostvarila impresivan rast u prošloj godini od 4,4% BDP-a. Istaknute su i odlične tendencije u ovoj godini, posebno u zoni realne ekonomije, kao i u dijelu jačanja fiskalne stabilnosti i daljeg unapređenja finansijskog sistema. Sugerisano je da je od ključnog značaja da se u potpunosti istraje na dosljednoj primjeni mjera fiskalne konsolidacije.

POBJEDA: Ima li prostora za emitovanje državnih obveznica na domaćem tržištu i da li bi to u postojećim uslovima bilo isplativo?

FABRIS: Za određeni relativno ograničen iznos sredstava svakako ima prostora, imajući u vidu visoku likvidnost bankarskog sistema. Ipak, domaće tržište ne može biti primarni oblik zaduživanja države da ne bi došlo do efekta „istiskivanja", odnosno da se ne bi smanjila kreditna podrška banaka privredi. Jedan od važnih uslova za povećanje atraktivnosti državnih obveznica je razvoj sekundarnog tržišta.

POBJEDA: Koliki bi bio rizik za finansije u slučaju da podbaci rast BDP-a u ovoj i narednim godinama i na koji način bi se to moglo „peglati"?

FABRIS: S obzirom da su, kroz garanciju Svjetske banke i emisiju euroobveznica, obezbijeđena sredstva za finansiranje javnog duga za ovu i sljedeću godinu, eventualni podbačaj rasta BDP-a ne bi donio ništa dramatično.

Sa druge strane, raspoloživi podaci iz prvog kvartala ove godine ukazuju da bi rast mogao biti i veći od planiranog, ali je još rano za donošenje konačnih zaključaka.

POBJEDA: Kada očekujete da kreditni rejting Crne Gore bude takav da privučemo više kredibilnih investitora?

FABRIS: Smatram da naš kreditni rejting nije u skladu sa ostvarenim rezultatima. To se potvrdilo i prilikom emisije euroobveznica, kada je tražnja bila gotovo tri puta veća od ponude, uz najnižu kamatnu stopu ikada.

Takođe, po nivou priliva SDI, mjereno učešćem u BDP-u, Crna Gora je već duže od deceniju lider ili u vrhu evropskih privreda u tranziciji.

Ova dva pokazatelja najbolje svjedoče da su i privatni investitori svjesni da naš kreditni rejting nije pravi pokazatelj situacije, a i nakon globalne finansijske krize kreditne rejting agencije su značajno izgubile na kredibilitetu.

Na kraju, smatram da smo privukli i visok iznos stranih direktnih investicija i značajan broj kredibilnih investitora.

POBJEDA: Sa kojih tržišta ima interesovanja za ulazak novih banaka u Crnu Goru?

FABRIS: Interesovanje postoji, ali u ovom trenutku ne možemo govoriti o detaljima.


Premašili cilj u restrukturiranju kredita

POBJEDA: Na koji način motivisati građane - korisnike kredita da se jače uključe u refinansiranje po zakonu koji će biti produžen za još godinu?

FABRIS: Generalno, mi smo zadovoljni ostvarenim rezultatima Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju kredita, jer je obim restrukturiranih kredita bio veći od nivoa koji smo, zajedno sa Svjetskom bankom, postavili kao cilj. To je i razlog zašto je predloženo produženje važnosti ovog zakona za još jednu godinu.

I tokom prethodne godine vodili smo kampanju kojom smo obavještavali stanovništvo i privredu o mogućnostima koji pruža ovaj zakon i sa istim aktivnostima ćemo nastaviti i tokom ove godine, nakon produženja roka važenja zakona. Tako da smatramo da smo, sa aspekta informisanja javnosti, postigli cilj. Ipak, individualna je odluka svakog pojedinca šta je najbolje za njegove finansije.


Mjere Evropske centralne banke uticaće na kretanje kamata

POBJEDA: Kakvo kretanje kamata i kredita očekujete u narednom periodu?

FABRIS: Očekujem nastavak tendencije rasta kreditne aktivnosti banaka. Na kretanje kamatnih stopa u velikoj mjeri će uticati mjere Evropske centralne banke, odnosno da li će se okončati period „relaksirane" monetarne politike. Smatram da možemo očekivati blagi pad kamatnih stopa i u ovoj godini, a ako dođe do „zatezanja" monetarne politike ECB, onda očekujem stabilizaciju kamatnih stopa na postojećem nivou.

U svakom slučaju, dalji trendovi po pitanju nivoa kamatnih stopa najviše će zavisiti od konkretnih mjera ECB-a i stepena „zatezanja" monetarne politike.



Intervju guvernera dr Radoja Žugića za dnevni list Pobjeda, april 2018.

PDF link

Žugić: Očekujemo povećano kreditiranje u ovoj godini

Očekujemo povećanu kreditnu aktivnost banaka u ovoj godini s obzirom na veoma dobru likvidnost, stabilan depozitni potencijal i pojačanu konkurenciju na tržištu. Naša očekivanja ohrabruje smanjenje kamatnih stopa koje ukazuje da banke više ne prepoznaju kreditni rizik kao veoma visok već kao relativno umjeren, kazao je u intervjuu Pobjedi guverner dr Radoje Zugić.

On je naglasio da je eksterna revizorska kuća KPMG izrazila “izuzetno pozitivno mišljenje na finansijske izvještaje Centralne banke u prošloj godini.

POBJEDA: Kakve trendove u tekućoj godini očekujete u bankarskom sektoru po svim ključnim parametrima?

ŽUGIĆ: Crnogorski bankarski sektor je stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan. Koeficijent solventnosti je na kraju 2017. iznosio 16,37 odsto, što je znatno iznad regulatornog minimuma. Bankarski sistem je na kraju 2017. godine ostvario dobit u iznosu od 35,1 milion eura.

Ukupna aktiva na nivou bankarskog sistema bilježi rast od 10,34 odsto i iznosi 4,2 milijarde na kraju 2017. godine. Ukupni depoziti iznose 3,3 milijarde eura i takođe bilježe značajan rast od 13,64 odsto. Rast depozitnog potencijala odražava povjerenje u bankarski sistem.

Ukupni neto krediti i potraživanja od banaka i klijenata iznosili su 2,6 milijardi, što je za 13,24 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Nekvalitetni krediti i potraživanja (NPL) iznose 197 miliona eura i bilježe značajno smanjenje u prethodnom periodu. Naime, na kraju 2017. godine NPL iznosi 7,29 odsto ukupnih kredita i potraživanja, što je za 3 procentna poena manje u odnosu na kraj 2016. godine.

Iako NPL u jednogodišnjem periodu bilježi pad od blizu 21 odsto, prostora za njegovo smanjenje i dalje ima, i na tome CBCG intenzivno radi kroz aktivan supervizorski proces. Banke na kvartalnoj osnovi izvještavaju Centralnu banku o rezultatima upravljanja operativnim ciljevima za nekvalitetne kredite, u skladu sa svojim operativnim strategijama koje CBCG kontinuirano nadgleda. Novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju omogućava dinamičnije smanjivanje nekvalitetne aktive sa novim elementima podsticaja za banke i klijente, i njegovo važenje je produženo za još jednu godinu.

S obzirom na veoma dobru likvidnost, stabilan depozitni potencijal i pojačanu konkurenciju na tržištu, za očekivati je povećanje kreditne aktivnosti banaka u ovoj godini. Poboljšanje kvaliteta kreditnog portfolija kroz smanjenje nekvalitetnih kredita, kao i trend smanjenja kamatnih stopa, doprinose tome da naša očekivanja idu u pravcu povećanja kreditne aktivnosti.

POBJEDA: Kakvo kretanje kamata na kredite i na štednju očekujete u tekućoj godini?

ŽUGIĆ : Kamatne stope banaka imaju konstantan opadajući trend već par godina. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite na nivou sistema u decembru 2017. godine iznosi 6,81 odsto, dok je na kraju 2016. iznosila 7,45 odsto, odnosno na kraju 2015. godine 8,53 odsto.

Slično, opadajući trend bilježe i pasivne kamatne stope. Naime, prosječna ponderisana pasivna kamatna stopa na ukupne depozite iznosila je 0,69 odsto na kraju 2017, dok je na kraju 2016. iznosila 0,93 odsto, odnosno 1,22 odsto na kraju 2015. godine.

Ulazak novih banaka na tržište u prethodnom periodu doveo je do povećanja konkurencije i samim tim djelimično jeste doprinio smanjenju kamatnih stopa. Rast depozita i likvidnost bankarskog sektora koja je naviše nego zadovoljavajućem nivou, doprinijeli su tome da banke imaju veći iznos raspoloživih sredstava. Smanjenje kamatnih stopa ukazuje na to dabanke više ne prepoznaju kreditni rizik kao veoma visok već kao relativno umjeren, što ohrabruje naša očekivanja u pogledu rasta kreditne aktivnosti.

POBJEDA: Kako je eksterni nezavisni revizor ocijenio poslovanje i rad Centralne banke u prošloj godini? Kakav poslovni rezultat očekujete u tekućoj godini?

ŽUGIĆ: Finansijsko poslovanje CBCG za 2017. je, u prvom redu, karakterisao visok nivo racionalizacije troškova. Naime, ostvareni rashodi CBCG u prošloj godini niži su od planiranih i uporednih veličina. Kvalitet i efektivnost finansijskog upravljanja potvrđena je i ocjenom nezavisnog eksternog revizora, renomirane revizorske kuće KPMG. Ova revizorska kuća je izrazila “izuzetnopozitivno mišljenje na finansijske izvještaje CBCG, ističući da “finansijski iskazi pružaju istinit i fer prikaz finansijskog stanja banke na 31. decembar 2017, poslovni rezultat i tokove gotovine za godinu koja se završava na taj dan u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja”. Zahvaljujući stalnoj posvećenosti mjerama interne ekonomije i sveobuhvatnom analiziranju faktora koji utiču na ostvarivanje prihoda i izvršavanje rashoda, CBCG je, na kraju 2017. godine, iskazala visok pozitivan neto rezultat i povećanje ukupne bilansne sume i ukupnog kapitala. Sprovodeći odredbe Zakona o Centralnoj banci, postignuta dobit za raspodjelu će, u iznosu od 50 odsto, biti raspoređena u državni budžet. Preostalih 50 odsto će se usmjeriti u jačanje osnovnog kapitala CBCG, kao jednog od prepoznatih preduslova jačanja finansijske nezavisnosti centralnih banaka i zadovoljavanja kriterijuma Evropske komisije po pitanju ukupne nezavisnosti centralnih banaka u Evropskom sistemu centralnih banaka (ESCB).

Posebno su dobri rezultati ostvareni u oblasti upravljanja međunarodnim rezervama (finansijske i bankarske operacije), gdje se, i pored izrazito nepovoljnih i negativnih kamatnih stopa, odnosno dodatno pogoršanih uslova investiranja na finansijskim tržištima tokom 2017. godine, ostvaruju veći prihodi u odnosu na ranije godine. U ovom važnom segmentu poslovanja ostvarene su visoke uštede, kroz preduzimanje aktivnosti u cilju kompenzovanjadijelatroškovapo osnovu negativne kamatne stope koju CBCG plaćaplasiranjem sredstava na međunarodnim tržištima novca i kapitala.

POBJEDA: Novim zakonskim rješenjima CBCG će dobiti dodatne ingerencije da li to podrazumijeva i povećanje broja radnika u narednom periodu?

ŽUGIĆ: Novim zakonskim rješenjima predviđeno je dalje jačanje supervizorske funkcije CBCG, te širenje nadležnosti ove institucije na segmente poslova finansijskog lizinga, faktoringa i otkupa potraživanja.

Iako su nadležnosti CBCG značajno proširene, naš plan je da, u prvoj fazi, koristimo sve raspoložive interne resurse. Vodićemo računa o racionalizaciji, ali i obezbjeđivanju uslova za nesmetano izvršavanje funkcija banke.

Racionalni prema novim zahtjevima

POBJEDA: Očekujete li u tekućoj godini pregrupisavanja u bankarskom sektoru ili dolazak novih banaka i kojih?

ŽUGIĆ: Bankarski sistem je značajno unaprijeđen u prethodnom periodu. Postoje predlozi određenih finansijskih institucija za njegovo eventualno konsolidovanje, a istovremeno i brojni zahtjevi za ulazak na naše tržište.

Prema takvim predlozima, Centralna banka se odnosi konzervativno i racionalno, vodeći prvenstveno računa o ostvarivanju njene osnovne funkcije, koja se odnosi na očuvanje i podsticanje stabilnosti finansijskog sistema Crne Gore.

CBCG nema informaciju da Sosijete ženeral odlazi

POBJEDA: Mediji su ponovo aktuelizovali i priču o odlasku Sosijete ženerala iz Crne Gore, da li CBCG ima takvu informaciju i u slučaju da se to desi kakva bi bila sudbina radnika?

ŽUGIĆ: Centralna banka nije upoznata sa informacijom da je menadžment Sosijete ženerale grupe u sklopu svoje poslovne strategije razmatrao i donio aktuelnu odluku o prodaji svoje banke u Crnoj Gori. Svakako, u odnosu i na ponovljene nezvanične najave iz drugih medija o mogućem povlačenju banke iz Crne Gore, kao i obaveze da usljed nezvaničnih informacija u ovom trenutku poštujemo i spriječimo narušavanje prava svih aktuelnih strana, mišljenja sam da nije legitimno davati dalje komentare na ovo pitanje.



Intervju viceguvernera Nikole Fabrisa za Slobodu, mart 2018.

Kriptovalute nijesu prijetnja bankama

U Centralnoj banci Crne Gore prate aktuelnosti u vezi sa digitalnim valutama, kaže viceguverner Nikola Fabris, napominjući da one nijesu prijetnja bankarskom sistemu. Smatra da je njihova vrijednost spekulativnog karaktera, da nijesu mjerilo vrijednosti i da nemaju funkciju čuvara vrijednosti, da nijesu pravi novac. Fabris dodaje da su one uprkos tome postale realnost i da će ih biti sve teže ignorisati. Ističe da Crna Gora, kao zemlja u procesu pristupanja EU, svakako treba da slijedi regulaciju koju donese Evropska centralna banka. Očekuje, međutim, da će u budućnosti rasti značaj nacionalnih, a opadati značaj privatnih digitalnih valuta. Na koji način i u kojoj mjeri pratite u Centralnoj banci Crne Gore dešavanja, u vezi sa kriptovalutama u svijetu i kod nas?

- U ovom trenutku, korišćenje kriptovaluta u Crnoj Gori, kao ni u eurozoni, nije regulisano. Ove digitalne valute ne kontroliše nijedna vlada ili centralna banka.

Međutim, s obzirom na činjenicu da je investiranje u digitalne valute veoma aktuelno pitanje, CBCG prati dešavanja u vezi sa kriptovalutama, kako bismo bili u toku sa odlukama koje bi se, eventualno, mogle odraziti na finansijski sistem u Crnoj Gori. U Crnoj Gori je, prema ocjenama znalaca, već nekoliko hiljada građana učestvovalo u trgovanju bitkoina (bitcoin), da li je u pitanju brza zarada, s obzirom na veliki skok ove kriptovalute krajem prošle godine ili o bržem i lakšem poslovanju, priključivanju savremenim tokovima?

- Imajući u vidu činjenicu , da se vrijednost kriptovaluta, za vrlo kratak vremenski period, drastično i uz velike fluktuacije, mijenja, jasno je da je ovakvo kretanje njihove vrijednosti rezultat spekulativnih faktora. Evidentno je da se iz ovakvog kretanja može ostvariti velika spekulativna dobit, ali i ogroman gubitak.

Da li i u kojoj mjeri trgovanje kriptovalutama može uticati na bankarski sitem u Crnoj Gori, da li ih vidi te kao prijetnju?

- Trgovina kriptovalutama nije uticala na bankarski sistem i ne vidimo ih kao prijetnju bankarskom sistemu. Naime, nijedna banka u Crnoj Gori netrguje kriptovalutama, niti prihvata iste.

Prema nezvaničnim podacima, plaćanje kriptovalutama u Crnoj Gori prihvata samo jedno pravno lice. Smatramo da one imaju više obilježja elektronskih hartija od vrijednosti, nego novca.

Neke zemlje zabranjuju trgovinu kriptovalutama, kako to komentarišete?

- Po pitanju ulaganja u digitalne valute i njihove upotrebe, centralne banke su se prilično različito postavile. Najveći broj centralnih banaka opravdano upozorava na rizike koje nosi njihova upotreba. Sa druge strane neke zemlje, poput Indije ili Kine, zabranjuju upotrebu privatnih kriptovaluta. Jedan broj nacionalnih banaka još uvijek "ispituje" teren, dok druge razmišljaju o uvođenju sopstvenih digitalnih valuta.

Na ovakve stavove centralnih banaka su uticale činjenice da iza kriptovaluta ne stoji nijedan monetarni autoritet i nijedna država, da ne postoji nikakva zaštita u slučaju kvara tehnološke platforme, da su plaćanja ovom valutom minorna i da iza najvećeg broja ovih valuta ne stoji nikakvo realno pokriće. Kakav je Vaš stav o budućnosti kriptovaluta?

- Kriptovalute nemaju bitne funkcije novca, to jest one imaju vrlo ograničenu ulogu sredstva plaćanja, nijesu mjerilo vrijednosti, a na osnovu dosadašnjeg kretanja nemaju ni funkciju čuvara vrijednosti, te one nijesu pravi novac. Sa druge strane, one su postale realnost i njih će biti sve teže ignorisati. Izvjesno je da je blokčejn (blokchain) tehnologija nešto što otvara prostor i za unaprjeđenje postojećih finansijskih sistema.

Nedavno su iz Evropske centralne banke saopštili da regulacija kriptovaluta trenutno nije prioritet. Crna Gora, kao zemlja u procesu pristupanja EU, svakako treba da slijedi regulaciju koju donese Evropska centralna banka. Međutim, sve dok ove valute ne postanu široko prihvaćeno sredstvo plaćanja, odnosno dok ne dobiju sva obilježja novca, treba biti vrlo oprezan sa investiranjem u iste. Očekujemo da će u budućnosti rasti značaj nacionalnih digitalnih valuta, a da će opadati značaj privatnih digitalnih valuta.

 

 

 

Copyright 2007 © Centralna banka Crne Gore