Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
20.04.2018.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 21.04.2018. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player


Intervjui - 2018. godina


Intervju guvernera dr Radoja Žugića za dnevni list Pobjeda, april 2018.
Link

Intervju viceguvernera dr Nikole Fabrisa za Slobodu, mart 2018.
Link

Intervju viceguvernera dr Nikola Fabrisa za časopis BANKAR, februar 2018.
Link



Intervju guvernera dr Radoja Žugića za dnevni list Pobjeda, april 2018.

PDF link

Žugić: Očekujemo povećano kreditiranje u ovoj godini

Očekujemo povećanu kreditnu aktivnost banaka u ovoj godini s obzirom na veoma dobru likvidnost, stabilan depozitni potencijal i pojačanu konkurenciju na tržištu. Naša očekivanja ohrabruje smanjenje kamatnih stopa koje ukazuje da banke više ne prepoznaju kreditni rizik kao veoma visok već kao relativno umjeren, kazao je u intervjuu Pobjedi guverner dr Radoje Zugić.

On je naglasio da je eksterna revizorska kuća KPMG izrazila “izuzetno pozitivno mišljenje na finansijske izvještaje Centralne banke u prošloj godini.

POBJEDA: Kakve trendove u tekućoj godini očekujete u bankarskom sektoru po svim ključnim parametrima?

ŽUGIĆ: Crnogorski bankarski sektor je stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan. Koeficijent solventnosti je na kraju 2017. iznosio 16,37 odsto, što je znatno iznad regulatornog minimuma. Bankarski sistem je na kraju 2017. godine ostvario dobit u iznosu od 35,1 milion eura.

Ukupna aktiva na nivou bankarskog sistema bilježi rast od 10,34 odsto i iznosi 4,2 milijarde na kraju 2017. godine. Ukupni depoziti iznose 3,3 milijarde eura i takođe bilježe značajan rast od 13,64 odsto. Rast depozitnog potencijala odražava povjerenje u bankarski sistem.

Ukupni neto krediti i potraživanja od banaka i klijenata iznosili su 2,6 milijardi, što je za 13,24 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Nekvalitetni krediti i potraživanja (NPL) iznose 197 miliona eura i bilježe značajno smanjenje u prethodnom periodu. Naime, na kraju 2017. godine NPL iznosi 7,29 odsto ukupnih kredita i potraživanja, što je za 3 procentna poena manje u odnosu na kraj 2016. godine.

Iako NPL u jednogodišnjem periodu bilježi pad od blizu 21 odsto, prostora za njegovo smanjenje i dalje ima, i na tome CBCG intenzivno radi kroz aktivan supervizorski proces. Banke na kvartalnoj osnovi izvještavaju Centralnu banku o rezultatima upravljanja operativnim ciljevima za nekvalitetne kredite, u skladu sa svojim operativnim strategijama koje CBCG kontinuirano nadgleda. Novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju omogućava dinamičnije smanjivanje nekvalitetne aktive sa novim elementima podsticaja za banke i klijente, i njegovo važenje je produženo za još jednu godinu.

S obzirom na veoma dobru likvidnost, stabilan depozitni potencijal i pojačanu konkurenciju na tržištu, za očekivati je povećanje kreditne aktivnosti banaka u ovoj godini. Poboljšanje kvaliteta kreditnog portfolija kroz smanjenje nekvalitetnih kredita, kao i trend smanjenja kamatnih stopa, doprinose tome da naša očekivanja idu u pravcu povećanja kreditne aktivnosti.

POBJEDA: Kakvo kretanje kamata na kredite i na štednju očekujete u tekućoj godini?

ŽUGIĆ : Kamatne stope banaka imaju konstantan opadajući trend već par godina. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite na nivou sistema u decembru 2017. godine iznosi 6,81 odsto, dok je na kraju 2016. iznosila 7,45 odsto, odnosno na kraju 2015. godine 8,53 odsto.

Slično, opadajući trend bilježe i pasivne kamatne stope. Naime, prosječna ponderisana pasivna kamatna stopa na ukupne depozite iznosila je 0,69 odsto na kraju 2017, dok je na kraju 2016. iznosila 0,93 odsto, odnosno 1,22 odsto na kraju 2015. godine.

Ulazak novih banaka na tržište u prethodnom periodu doveo je do povećanja konkurencije i samim tim djelimično jeste doprinio smanjenju kamatnih stopa. Rast depozita i likvidnost bankarskog sektora koja je naviše nego zadovoljavajućem nivou, doprinijeli su tome da banke imaju veći iznos raspoloživih sredstava. Smanjenje kamatnih stopa ukazuje na to dabanke više ne prepoznaju kreditni rizik kao veoma visok već kao relativno umjeren, što ohrabruje naša očekivanja u pogledu rasta kreditne aktivnosti.

POBJEDA: Kako je eksterni nezavisni revizor ocijenio poslovanje i rad Centralne banke u prošloj godini? Kakav poslovni rezultat očekujete u tekućoj godini?

ŽUGIĆ: Finansijsko poslovanje CBCG za 2017. je, u prvom redu, karakterisao visok nivo racionalizacije troškova. Naime, ostvareni rashodi CBCG u prošloj godini niži su od planiranih i uporednih veličina. Kvalitet i efektivnost finansijskog upravljanja potvrđena je i ocjenom nezavisnog eksternog revizora, renomirane revizorske kuće KPMG. Ova revizorska kuća je izrazila “izuzetnopozitivno mišljenje na finansijske izvještaje CBCG, ističući da “finansijski iskazi pružaju istinit i fer prikaz finansijskog stanja banke na 31. decembar 2017, poslovni rezultat i tokove gotovine za godinu koja se završava na taj dan u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja”. Zahvaljujući stalnoj posvećenosti mjerama interne ekonomije i sveobuhvatnom analiziranju faktora koji utiču na ostvarivanje prihoda i izvršavanje rashoda, CBCG je, na kraju 2017. godine, iskazala visok pozitivan neto rezultat i povećanje ukupne bilansne sume i ukupnog kapitala. Sprovodeći odredbe Zakona o Centralnoj banci, postignuta dobit za raspodjelu će, u iznosu od 50 odsto, biti raspoređena u državni budžet. Preostalih 50 odsto će se usmjeriti u jačanje osnovnog kapitala CBCG, kao jednog od prepoznatih preduslova jačanja finansijske nezavisnosti centralnih banaka i zadovoljavanja kriterijuma Evropske komisije po pitanju ukupne nezavisnosti centralnih banaka u Evropskom sistemu centralnih banaka (ESCB).

Posebno su dobri rezultati ostvareni u oblasti upravljanja međunarodnim rezervama (finansijske i bankarske operacije), gdje se, i pored izrazito nepovoljnih i negativnih kamatnih stopa, odnosno dodatno pogoršanih uslova investiranja na finansijskim tržištima tokom 2017. godine, ostvaruju veći prihodi u odnosu na ranije godine. U ovom važnom segmentu poslovanja ostvarene su visoke uštede, kroz preduzimanje aktivnosti u cilju kompenzovanjadijelatroškovapo osnovu negativne kamatne stope koju CBCG plaćaplasiranjem sredstava na međunarodnim tržištima novca i kapitala.

POBJEDA: Novim zakonskim rješenjima CBCG će dobiti dodatne ingerencije da li to podrazumijeva i povećanje broja radnika u narednom periodu?

ŽUGIĆ: Novim zakonskim rješenjima predviđeno je dalje jačanje supervizorske funkcije CBCG, te širenje nadležnosti ove institucije na segmente poslova finansijskog lizinga, faktoringa i otkupa potraživanja.

Iako su nadležnosti CBCG značajno proširene, naš plan je da, u prvoj fazi, koristimo sve raspoložive interne resurse. Vodićemo računa o racionalizaciji, ali i obezbjeđivanju uslova za nesmetano izvršavanje funkcija banke.

Racionalni prema novim zahtjevima

POBJEDA: Očekujete li u tekućoj godini pregrupisavanja u bankarskom sektoru ili dolazak novih banaka i kojih?

ŽUGIĆ: Bankarski sistem je značajno unaprijeđen u prethodnom periodu. Postoje predlozi određenih finansijskih institucija za njegovo eventualno konsolidovanje, a istovremeno i brojni zahtjevi za ulazak na naše tržište.

Prema takvim predlozima, Centralna banka se odnosi konzervativno i racionalno, vodeći prvenstveno računa o ostvarivanju njene osnovne funkcije, koja se odnosi na očuvanje i podsticanje stabilnosti finansijskog sistema Crne Gore.

CBCG nema informaciju da Sosijete ženeral odlazi

POBJEDA: Mediji su ponovo aktuelizovali i priču o odlasku Sosijete ženerala iz Crne Gore, da li CBCG ima takvu informaciju i u slučaju da se to desi kakva bi bila sudbina radnika?

ŽUGIĆ: Centralna banka nije upoznata sa informacijom da je menadžment Sosijete ženerale grupe u sklopu svoje poslovne strategije razmatrao i donio aktuelnu odluku o prodaji svoje banke u Crnoj Gori. Svakako, u odnosu i na ponovljene nezvanične najave iz drugih medija o mogućem povlačenju banke iz Crne Gore, kao i obaveze da usljed nezvaničnih informacija u ovom trenutku poštujemo i spriječimo narušavanje prava svih aktuelnih strana, mišljenja sam da nije legitimno davati dalje komentare na ovo pitanje.



Intervju viceguvernera Nikole Fabrisa za Slobodu, mart 2018.

Kriptovalute nijesu prijetnja bankama

U Centralnoj banci Crne Gore prate aktuelnosti u vezi sa digitalnim valutama, kaže viceguverner Nikola Fabris, napominjući da one nijesu prijetnja bankarskom sistemu. Smatra da je njihova vrijednost spekulativnog karaktera, da nijesu mjerilo vrijednosti i da nemaju funkciju čuvara vrijednosti, da nijesu pravi novac. Fabris dodaje da su one uprkos tome postale realnost i da će ih biti sve teže ignorisati. Ističe da Crna Gora, kao zemlja u procesu pristupanja EU, svakako treba da slijedi regulaciju koju donese Evropska centralna banka. Očekuje, međutim, da će u budućnosti rasti značaj nacionalnih, a opadati značaj privatnih digitalnih valuta. Na koji način i u kojoj mjeri pratite u Centralnoj banci Crne Gore dešavanja, u vezi sa kriptovalutama u svijetu i kod nas?

- U ovom trenutku, korišćenje kriptovaluta u Crnoj Gori, kao ni u eurozoni, nije regulisano. Ove digitalne valute ne kontroliše nijedna vlada ili centralna banka.

Međutim, s obzirom na činjenicu da je investiranje u digitalne valute veoma aktuelno pitanje, CBCG prati dešavanja u vezi sa kriptovalutama, kako bismo bili u toku sa odlukama koje bi se, eventualno, mogle odraziti na finansijski sistem u Crnoj Gori. U Crnoj Gori je, prema ocjenama znalaca, već nekoliko hiljada građana učestvovalo u trgovanju bitkoina (bitcoin), da li je u pitanju brza zarada, s obzirom na veliki skok ove kriptovalute krajem prošle godine ili o bržem i lakšem poslovanju, priključivanju savremenim tokovima?

- Imajući u vidu činjenicu , da se vrijednost kriptovaluta, za vrlo kratak vremenski period, drastično i uz velike fluktuacije, mijenja, jasno je da je ovakvo kretanje njihove vrijednosti rezultat spekulativnih faktora. Evidentno je da se iz ovakvog kretanja može ostvariti velika spekulativna dobit, ali i ogroman gubitak.

Da li i u kojoj mjeri trgovanje kriptovalutama može uticati na bankarski sitem u Crnoj Gori, da li ih vidi te kao prijetnju?

- Trgovina kriptovalutama nije uticala na bankarski sistem i ne vidimo ih kao prijetnju bankarskom sistemu. Naime, nijedna banka u Crnoj Gori netrguje kriptovalutama, niti prihvata iste.

Prema nezvaničnim podacima, plaćanje kriptovalutama u Crnoj Gori prihvata samo jedno pravno lice. Smatramo da one imaju više obilježja elektronskih hartija od vrijednosti, nego novca.

Neke zemlje zabranjuju trgovinu kriptovalutama, kako to komentarišete?

- Po pitanju ulaganja u digitalne valute i njihove upotrebe, centralne banke su se prilično različito postavile. Najveći broj centralnih banaka opravdano upozorava na rizike koje nosi njihova upotreba. Sa druge strane neke zemlje, poput Indije ili Kine, zabranjuju upotrebu privatnih kriptovaluta. Jedan broj nacionalnih banaka još uvijek "ispituje" teren, dok druge razmišljaju o uvođenju sopstvenih digitalnih valuta.

Na ovakve stavove centralnih banaka su uticale činjenice da iza kriptovaluta ne stoji nijedan monetarni autoritet i nijedna država, da ne postoji nikakva zaštita u slučaju kvara tehnološke platforme, da su plaćanja ovom valutom minorna i da iza najvećeg broja ovih valuta ne stoji nikakvo realno pokriće. Kakav je Vaš stav o budućnosti kriptovaluta?

- Kriptovalute nemaju bitne funkcije novca, to jest one imaju vrlo ograničenu ulogu sredstva plaćanja, nijesu mjerilo vrijednosti, a na osnovu dosadašnjeg kretanja nemaju ni funkciju čuvara vrijednosti, te one nijesu pravi novac. Sa druge strane, one su postale realnost i njih će biti sve teže ignorisati. Izvjesno je da je blokčejn (blokchain) tehnologija nešto što otvara prostor i za unaprjeđenje postojećih finansijskih sistema.

Nedavno su iz Evropske centralne banke saopštili da regulacija kriptovaluta trenutno nije prioritet. Crna Gora, kao zemlja u procesu pristupanja EU, svakako treba da slijedi regulaciju koju donese Evropska centralna banka. Međutim, sve dok ove valute ne postanu široko prihvaćeno sredstvo plaćanja, odnosno dok ne dobiju sva obilježja novca, treba biti vrlo oprezan sa investiranjem u iste. Očekujemo da će u budućnosti rasti značaj nacionalnih digitalnih valuta, a da će opadati značaj privatnih digitalnih valuta.

 

 

 

Copyright 2007 © Centralna banka Crne Gore